[vc_row][vc_column width=”1/3″]Finski poslovni mediji raspisali su se proteklih dana kako je Vrhovni upravni sud u Helsinkiju odbacio žalbu hrvatskog poduzetnika Danka Končara koju je bio podnio zbog odluke Finskog financijskog nadzornog tijela, tamošnje Hanfe, s početka godine. [/vc_column][vc_column width=”2/3″] Tada mu je, naime, naloženo da uputi objavu javne ponude za otkup dionica malih dioničara Afarak grupe, a ujedno mu je izrečena i visoka novčana kazna zbog narušavanja ugleda Financijske nadzorne agencije.
Riječ je o svojevrsnom presedanu na finskom tržištu kapitala nakon što je kroz aferu Panama papers isplivalo u javnost da Končar s drugim pravnim i fizičkim osobama većinski kontrolira Afarak grupu u čijem su sastavu rudnici kroma u Južnoafričkoj Republici.
[/vc_column][/vc_row]
Prema informacijama u finskim medijima, Vrhovni upravni sud Končarevu žalbu odbacio je 3. rujna, te se navodi kako kaznu u visini 40 milijuna eura plus 10 milijuna eura za svaki mjesec kašnjenja, kojom će obeštetiti finsku Hanfu, Končar treba uplatiti na račun finske vlade.
Budući da odluka na internetskim stranicama suda, financijskog nadzornog tijela, a ni Afaraka još nije objavljena, zatražili smo od Danka Končara da nam potvrdi točnost informacija, te prokomentira ovakav rasplet situacije i daljnje financijske obveze koje će uslijediti po ovoj presudi. No, dobili smo kratak odgovor da je – bez komentara. Končar, inače, prema ranijoj odluci Financijskog nadzornog tijela treba isplatiti i male dioničare po cijeni od 2,51 euro po dionici, što znači da neće samo platiti kaznu, već mora osigurati novac za transakciju.
Različite su procjene, vrijednosti te transakcije, od 150 do 300 milijuna eura, no u tom slučaju Končar će sasvim sigurno biti u velikom gubitku budući da je tržišna cijena Afarakove dionice ispod eura. Mediji koji prate slučaj Končar i Afarak dvoje hoće li poduzetnik kojemu je izrečena tolika kazna imati financijske snage pokriti obveze. A ionako vruću atmosferu u Afaraku dodatno mu posljednjih mjeseci podgrijavaju nezadovoljni mali dioničari, točnije njih 11 posto, koji su u prvom polugodištu tražili izvanrednu skupštinu i smjenu Končara i njegovih ljudi u upravi, a potom na redovnoj skupštini zahtijevali provođenje izvanredne revizije.
Ta bi se revizija trebala usredotočiti na administraciju i zakonitost poslovanja, posebno u pogledu transakcija s glavnim dioničarom i njegovim nadziranjem korporacije u partnerstvu s povezanim osobama. Vodstvo Afaraka izvijestilo je prije nekoliko dana da su manjinski dioničari u lipnju podnijeli zahtjev za posebnu reviziju Regionalnoj državnoj upravnoj agenciji za južnu Finsku, te da su dostavili svoje odgovore i svu prateću dokumentaciju koja je od njih bila zatražena.
Napominju i da su stajališta da nema potrebe za posebnom revizijom, te da bi njezino provođenje predstavljalo dodatan trošak za kompaniju, odnosno za sve dioničare. Muke koje u Finskoj s malim dioničarima i institucijama ima Danko Končar zasad ga još ne zaustavljaju u nastojanju da postane strateški partner u pulskom brodogradilištu, piše Poslovni dnevnik.