Kao odgovor na financijsku krizu, koja je dovela do toga da se novcem poreznih obveznika financiraju propale banke, EU je uspostavio bankovnu uniju, koju trenutačno čine dva elementa – jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) i jedinstveni sanacijski mehanizam (SRM).
Jedinstvenim se nadzornim mehanizmom izravno na europskoj razini nadziru najveće i najvažnije banke europodručja, dok je cilj jedinstvenog sanacijskog mehanizma uredna sanacija banaka koje propadaju uz minimalne troškove za porezne obveznike i realno gospodarstvo.
Ta dva stupa su sada u potpunosti u funkciji, ali još nedostaje jedinstveni fond za sanaciju i zajednički sustav za zaštitu depozita. U vezi s tim trećim stupom do sada nije bilo konsenzusa jer Njemačka ne prihvaća podjelu rizika bez usuglašenih mjera za smanjenje rizika. Komisija je stoga u studenome prošle godine predložila uspostavu Europske sheme za osiguranje depozita (EDIS) i niz mjera za daljnje smanjenje rizika.
Sada Komisija poziva Vijeće i Parlament da požure s donošenjem tih mjera. “Dovršena bankovna unija ključna je za budućnost ekonomske i monetarne unije te za financijski sustav kojim se podupiru radna mjesta i rast. Želimo bankarski sektor koji može podnijeti krize i u kojem se privatnim kanalima mogu podijeliti rizici da porezni obveznici ne bi morali prvi plaćati troškove. Danas predstavljamo pragmatične ideje o sljedećim koracima u pogledu istodobne podjele i smanjenja rizika. Nadamo se da će one biti koristan poticaj za razmišljanje zakonodavcima EU-a pri dogovaranju konsenzusa o preostalim mjerama do 2018. godine, izjavio je potpredsjednik Komisije zadužen zafinancijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis.
EDIS bi trebao smanjiti rizik za financijsku stabilnost i povećati podjelu rizika među zemljama članicama kroz privatni sektor kako bi se na taj način smanjila potreba za podjelu rizika za javni sektor. Komisija je u u srijedu iznijela neke kompromisne ideje u vezi s EDIS-om te sada predlaže postupniju uspostavu te sheme, što neki ocjenjuju kao razvodnjavanje prvotnog prijedloga.
U usporedbi s izvornim prijedlogom iz studenoga 2015. Komisija danas za raspravu predlaže postupnije uvođenje EDIS-a. Postojale bi samo dvije faze: ograničenija faza reosiguranja i potom suosiguranje. Međutim, prelazak u drugu fazu ovisio bi o postignutom napretku u smanjivanju rizika. U fazi reosiguranja iz EDIS-a bi se pokrivala isključivo likvidnost nacionalnih sustava osiguranja. To znači da bi se iz njega privremeno osigurala sredstva za punu isplatu u slučaju banke u krizi, a nacionalni sustavi osiguranja morali bi otplatiti tu potporu i jamčiti da bi se svi gubici nadalje pokrivali na nacionalnoj razini. S druge strane, u fazi suosiguranja iz EDIS-a bi se i postupno pokrivali gubici, navodi Komisija.
Jedinstveni fond za sanaciju je neka vrsta zaštitne mreže koja se aktivira u slučajevima kada unatoč strogom nadzoru banaka, jedna ili više njih upadnu u krizu i kada i nakon otpisa potraživanja dioničara i vjerovnika i dalje postoji potreba za financijskom pomoći.
