Biskupi Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini dosljedno su se zauzimali za pravedno okončanje rata u toj zemlji i uspostavu pravednog mira, a danas inzistiraju na preinakama Daytonskog sporazuma kojima bi se otklonile nepravde i zastoji kao zapreka svakom daljnjem napretku, kazao je u ponedjeljak u Sarajevu banjolučki biskup Franjo Komarica, predsjednik komisije Justitia et Pax Biskupske konferencije BiH.
U izjavi komisije Justitia et pax Biskupske konferencije BiH, koju je biskup Komarica predstavio u povodu obljetnice pariškog potpisivanja mirovnog sporazuma za BiH, izneseno je stajalište kako je Daytonski sporazum tijekom protekla dva desetljeća “uspio” tek zamrznuti BiH “u stalnom političkom konfliktu koja ima elemente latentnog rata”. “I ova 20. obljetnica Daytonskog sporazuma obilježava se u žalosnoj situaciji kada je BiH etnički podijeljena zemlja. O nužnoj ravnopravnosti pripadnika triju konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina ne može se uopće govoriti, a također ni o poštivanju temeljnih ljudskih prava”, stoji u izjavi. Ističe se kako nacionalizam jača i osobito se radikalizira među mladima koji, uz nedostatak perspektive u BiH, sve više žele napustiti tu zemlju, što je više nego zabrinjavajuće. Biskup Komarica je podsjetio kako su biskupi iz BiH, još prije potpisivanja mirovnog sporazuma u Parizu 14. prosinca 1995., upozorili na njegove nedosljednosti i poteškoće koje može proizvesti, posebice na povratku izbjeglica. “Pokazalo se kako su, na žalost, sumnje biskupa bile utemeljene”, kazao je Komarica.
Crkva u BiH dosljedno je bila protiv parcijalne provedbe mirovnog sporazuma, ali i ukazivala na nedopustivost stanja koje je cementiralo etničke podjele i održavalo “kontrolirani i dozirani kaos”. “Državu su zacementirale entitetske granice postavljene nasilno svršetkom rata, a time i etničke podjele, čime su stvorene mnoge nepravde i podloge za buduće međuetničke sukobe”, kazao je biskup Komarica. Biskupi su ukazali kako je stanjem u BiH posebice pogođen hrvatski narod, kojega je 45 posto nestalo u usporedbi s prijeratnim brojem. “U entitetu RS nedostaje više od 90 posto hrvatskog naroda. Demografski genocid i etnocid nad ovim narodom pratio je i kulturocid”, kazao je Komarica.
Komisija Justitia et pax je na stajalištu kako je hrvatski narod u RS dodatno izvrgnut ruglu jer se izbjegava provesti načelo njegove ravnopravne zastupljenosti u entitetskoj zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. To pak izravno utječe na sva nastojanja da se osigura povratak prognanih Hrvata. Komentirajući različite najave političara o modelima rješavanja hrvatskog pitanja u BiH, biskup Komarica je kazao kako za sada postoje decidirane izjave hrvatskih europarlamentaraca, dok hrvatski političari u BiH tom pitanju ne pridaju potrebnu pozornost iako tvrde da zastupaju sve Hrvate u BiH. “Tko to može reći da zastupa sve Hrvate u BiH. Hrvati se imaju pravo organizirati u više stranaka”, kazao je biskup Komarica očevidno aludirajući na politiku HDZ-a BiH odnosno na “deficit” višestranačkog organiziranja među hrvatskim narodom u BiH. “I ranije smo upozoravali da je nedopustivo da se u polovici zemlje dokida pravo jednog konstitutivnog naroda”, kazao je Komarica dodajući kako Hrvati u RS nemaju prava ni kakva imaju pripadnici nacionalnih manjina. “Jedva tri posto od međunarodne pomoći izdvojeno je za povratak Hrvata u BiH a u RS riječ je o još manjim iznosima. To je sramota”, kazao je banjolučki biskup.
Biskup Komarica je ustvrdio kako je osobno još 1996. godine dobio najave o “Daytonu II” i “Daytonu III”, no to se do danas nije dogodilo. U preporukama Justitie et pax BK BiH stoji kako stanje u BiH traži korjenite promjene postojećeg ili donošenje potpuno novog ustava BiH bez obzira na činjenicu da za to trenutačno nema dovoljno političke volje i spremnosti. “Ovakva demokracija bez vrijednosti pretvara se u pokvareni i zlobni totalitarizam odnosno sustav tlačiteljskog vrenja vlasti koji opasno urušava pa i bezobzirno gazi ljudsko dostojanstvo”, stoji u izjavi. Justitia et pax BK BiH posebice poziva Hrvatsku, kao članicu Europske unije i supotpisnicu Daytonskog sporazuma, da pomogne u rješavanju ovakvog stanja. “Hrvatska je u najboljoj poziciji da daleko aktivnijim angažmanom oko zaštite tako obespravljenog naroda u BiH, a uz očekivanu jednodušnu potporu EU i SAD, ujedno učinkovito doprinese konačnom izlječenju ove predugo i opasno krvareće rane na tijelu Europe”, stoji na kraju izjave.
