Komadina: Imovina na adresi stanovanja ne može biti podložna porezu

Primorsko-goranski župan i potpredsjednik SDP-a Zlatko Komadina rekao je u ponedjeljak kako smatra da porez na nekretnine, kojim bi se oporezovala i nekretnina u kojoj se stanuje ne treba uvoditi te da je i zajednički stav vodstva SDP-a da se na predviđeni način taj porez ne može uvoditi.
“Moje mišljenje o porezu na nekretnine je izrazito loše i negativno. Smatram da je to namet, koji na ovakav način, kako je predviđeno, po vrijednosti imovine, ne treba uvoditi”, rekao je Komadina odgovarajući na novinarski upit na redovnoj tjednoj konferenciji za novinare.

Smatra da “imovina na adresi stanovanja ne može biti podložna porezu” te da je “nedopustivo da se građane, koji su stjecali cijeli život za stan za stanovanje, na adresi gdje žive, oporezuje”, ali je, kaže, suglasan da se oporezuje višak imovine, prije svega imovina koja nije u funkciji odnosno neiskorištena imovina.

Komadina je rekao da sustav mora biti cjelovit, ali da se cjelovitost može postići uz izuzeće – da se ne oporezuje nekretnina koja je na adresi prebivališta. Naveo je da je život u Hrvatskoj drugačiji nego u drugim zemljama EU, da nije točno da sve zemlje EU imaju taj porez te da je način života u nas bio takav da je svatko za života želio steći nekretninu. “U drugim zemljama ljudi su, u pravilu, u najmu, ali ja se bar ne borim za neoliberalni kapitalizam. Prema tome taj porez mora imati socijaldemokratsku crtu i po meni će je imati”, rekao je Komadina dodavši da se građane, kako bi ih oporezovali, dodatno maltretira dostavljanjem podataka, koje već imaju sva državna tijela.

Na upit o stavovima SDP-a u vezi s porezom na nekretnine, Komadina je rekao da, koliko zna, vodstvo SDP-a ima zajednički stav prema kojem se predviđeni način poreza ne može uvoditi. Naglasio je da se porez može uvoditi, ali ne veći od komunalne naknade, čak i manji, te da je drugo kada je riječ o progresivnom rastu tih stopa za imovinu koja je višak, nije mjesto stanovanja i nije iskorištena.

Vlada u svakom slučaju treba odustati od uvođenja nepravednog i socijalno štetnog poreza na nekretnine, koji bi ugrozio socijalnu stabilnost Hrvatske, a zalihu bogatstva hrvatskog naroda na dugi bi rok političari tim porezom obezvrijedili i izručili u ruke domaćim i stranim mešetarima i to po sve nižoj cijeni, piše Đuro Njavro na portalu Narod.hr

Pozdravljam takvo odustajanje od poreza na vlasništvo nad nekretninama, ovo je već treća hrvatska vlada kojoj sam iznosio argumente protiv takvog nepravednog udara na hrvatske obitelji.

Nekretnine su oblik imovine kao i gotov novac na računu, kao udjel u poduzeću, ili kao dionice i udjel u investicijskom fondu, kao zlato i intelektualno vlasništvo.

Posjedovanje tih oblika imovine ne oporezuje se samo po sebi. Oporezuju se dohotci koje donosi vlasništvo nad nekom imovinom: npr. oporezuje se prihod od kamata na novac u banci, a ne oporezuje se posjedovanje/vlasništvo novca na bankovnom računu. Oporezuje se dohodak koji nastaje osnovom vlasništva nad udjelima ili dionicama, ali ne oporezuje se samo vlasništvo nad udjelima ili dionicama.

Kod nas se oporezuje dohodak kojeg pruža vlasništvo nad nekretninom, oporezuje se npr. dohodak od iznajmljivanja nekretnine, to već imamo u Hrvatskoj. Uvođenjem poreza na nekretnine oporezovalo bi se samo vlasništvo nad nekretninom, bez obzira je li ona generira vlasniku dohodak ili ne.

Uvođenjem takvog poreza država bi “kažnjavala” građane koji ulažu u oblik imovine nekretnine, u odnosu na ulaganje u druge oblike imovine (zlato, dionice, udjele, štednju novca).

Zašto bi se država preko poreza uplitala u odluke građana u koje oblike imovine žele uložiti svoj dohodak novac (nakon što su već platili sve poreze na ta sredstva).

Kao što sam pisao prošlim dvjema vladama, tako i ovoj vladi, nema ekonomskog opravdanja za takvo što, nema opravdanja za uvođenje poreza na vlasništvo nad nekretninama!!

Nekretnine kao oblik imovine traže stalno ulaganje kako bi se očuvala njihova vrijednost.

Podsjećam, socijalizam nije imao ekonomski zdravo riješeno ulaganje u održavanje nekretnina, pa je to u svim komunističkim zemljama dovelo do zapuštenosti i erozije nekretnina. Ni do danas Hrvatska nije kvalitetno riješila zakonom obvezu vlasnika nekretnine da stvara ekonomske pričuve i ulaze ih u održavanje iste nekretnine. U takvim okolnostima uvođenje poreza a da nismo riješili ni ekonomsko izdvajanje vlasnika u održavanje nekretnine, može voditi u daljnje propadanje nekretnina.

Pitanje usitnjenosti zemljišnih parcela ne rješava se porezom na nekretnine, kvazi argument da je netko u pretvorbi došao do nekretnina pa neka sada plati porez, je čista komunistička demagogija.

Velika većina hrvatskih obitelji generacijama je naporno radila i svoj već oporezovani novac ulagali su u nekretnine. Vlasništvo kuće ili stana važan je element socijalne stabilnosti. Najveći dio bogatstva prosječne Hrvatske obitelji je uložen u kuću, stan, nekretnine.

Diljem Hrvatske ovih dana održavaju se brojni prosvjedi protiv poreza za nekretnine, a o vrućem pitanju oglasio se i Damir Novotny Poznati hrvatski ekonomist je u detaljnom priopćenju jasno objasnio zašto je sporni porez zapravo dobra stvar, prenosi Novi list.

‘Uvođenje poreza na nekretnine (ad valorem) je nužno zbog slijedećih razloga’:

1) ovaj porezni oblik osigurava stabilne i dugoročno izvore prihoda jedinicama lokalne samouprave  iz kojih se moraju financirati komunalni poslovi – paradoksalno najniže komunalne naknade imaju primorske JLS najbogatije nekretninama i s najslabije razvijenom komunalnom infrastrukturom. Vlasnici nekretnina, često izgrađenih bez plaćanja komunalnog doprinosa, nisu dovoljno doprinijeli razvoju komunalne infrastrukture bez koje nema niti lokalnog razvoja, pa tako niti ranih mjesta. Brojni požari u Dalmaciji ove godine su u velikoj mjeri posljedica nedovoljno razvijene komunalne infrastrukture (lokalne prometnice, vodovod, rasvjeta, odvodnja i dr).

 2) porez na nekretnine ima snažno makro-ekonomsko izravnavajuće djelovanje. Niska razina oporezivanja nekretnina nadoknađena je visokom razinom oporezivanja potrošnje i rada, čime je hrvatska ekonomija postala nekonkuretna. Povećavanje poreznog opterećenja nekretnina treba također obeshrabriti ulaganja nacionalne štednje u nekretnine koja imaju vrlo niske učinke na lokalno zapošljavanje. Desetljećima je niska razina oporezivanja nekretnina ohrabrivala ulaganja u neproduktivne nekretnine koje danas predstavljaju mrtvi kapital, potiču rentijerske ekonomske strukture,  ne stvaraju radna mjesta i povećavaju sivu ekonomiju (procjenjuje se da siva ekonomija u Hrvatskoj ima razinu oko 30% BDP-a). Svi porezni obveznici su ulagali u cestovnu infrastrukturu prema Jadranskom moru te je na taj način povećana cijena nekretnina. Ceste plaćamo svi kroz visoke trošarinske poreze, a vlasnici brojnih nekretnina uz obalu ne plaćaju odgovarajuće poreze.

3) odlaganje uvođenja poreza na nekretnine će zapravo poništiti pozitivne učinke poreznog rasterećenja dohodaka. Mit o nekretninama kao nacionalnoj štednji ne može se argumentirati empirijskim dokazima. Ulaganja u nekretnine, asimetrično uz more a daleko manje u Slavoniji, uglavnom je financirano kreditima koji su obezvrijeđeni inflacijom ili državnim subvencijama, opet na teret svih poreznih obveznika. Hrvatski građani nisu ulagali u nekretnine kao štednju već u većini slučajeva kao poduzetničke projekte namijenjene iznajmljivanju. Postavlja se također pitanje zašto bi novčana štednja bila oporeziva za nekretnine ne.

4) i konačno: sve europske zemlje imaju oveden ovaj porezni oblik, samo ne i Hrvatska, podjednako mediteranske zemlje kao i zemlje na sjeveru Europe.Ne postoje dovoljno kvalitetni argumenti za odgađanje uvođenja ovog poreza. Upravo suprotno. Najveći protivnici uvođenja ovog poreza su upravo vlasnici brojni nekretnina koje iznajmljuju. vrlo često ne prikazujući te dohotke u procesu oporezivanja”, kaže Novotny, prenosi Novi list.

You may also like

0 comments