Kolumbijci odbili mirovni sporazum

Suprotno predviđanjima i podacima izlaznih anketa, Kolumbijci su na nedjeljnom referendumu ipak odbili mirovni sporazum između vlade i marksističkih pobunjenika kojim bi se okončao 52-ogodišnji rat između države i pobunjenika FARC-a u kojem je poginulo gotovo četvrt milijuna ljudi.

Nakon prebrojanih 99.59 posto glasačkih listića, 50.23 posto izašlih na referendum glasovalo je protiv mirovnog sporazuma, dok je njih 49.76 podržalo dogovor vlade i pobunjenika. Konačni rezultati referenduma stigli su kao veliko iznenađenje jer su izlazne ankete pokazivale kako se oko dvije trećine birača izjasnilo pozitivno na pitanje podržavaju li mirovni sporazum, a i ankete uoči referenduma pokazivale su kako 62 posto ispitanika podržava sporazum, a njih samo 25 odbacuje.

Kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos i marksistički pobunjenički vođa Timošenko potpisali su u ponedjeljak u kolumbijskom gradu Cartageni povijesni mirovni sporazum kojim je formalno završen oružani sukob koji je trajao od 1964. godine u kojem je sudjelovalo nekoliko pobunjeničkih skupina krajnje ljevice, paravojske krajnje desnice i oružane snage. U polustoljetnom sukobu je poginulo gotovo 250.000 ljudi, 45.000 je nestalo a 6,9 milijuna je raseljeno.

Uoči referenduma Santos je rekao kako nema plan B u slučaju da glasači odbace sporazum. Predstavnici dviju strana finalizirali su dogovor 24. kolovoza u Havani nakon gotovo četiri godine pregovora. Sporazum uključuje odredbe o uključivanju FARC-a u politički život, osnivanje suda za ratne zločine, reforme u ruralnom sektoru i reintegraciju demobiliziranih gerilaca u građanski život. “Moramo završiti 52-godišnji rat i otvoriti novi put miru koji će nas odvesti u bolju budućnost. Mir je način kojim ćemo osigurati našoj djeci i unučadi bolju zemlju”, izjavio je kolumbijski predsjednik nakon glasovanja.

Brojnost pripadnika FARC-a posljednjih se godina prepolovila zbog vojne ofenzive koju su podržale i Sjedinjene Države, pa su oni odlučili položiti oružje i za vlast se boriti političkim sredstvima. Prema sporazumu FARC je mogao imati svoje predstavnike na predsjedničkim i parlamentarnim izborima 2018. godine.

Kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos i marksistički pobunjenički vođa Timošenko najavili su kako će se nastaviti boriti za završetak 52-godišnjeg oružanog sukoba u toj južnoameričkoj zemlji iako su građani na referendumu održanom u nedjelju odbili njihov mirovni sporazum kojega su potpisali prije tjedan dana.

Na referendumu je 50.21 posto građana izašlih na birališta odbilo podržati mirovni sporazum, dok je njih 49.78 posto glasovali za. Konačni rezultati referenduma stigli su kao veliko iznenađenje jer su izlazne ankete pokazivale kako se oko dvije trećine birača izjasnilo pozitivno na pitanje podržavaju li mirovni sporazum, a i ankete uoči referenduma pokazivale su kako 62 posto ispitanika podržava sporazum, a njih samo 25 odbacuje.

Na referendum je izašlo samo 37 posto registriranih birača, a razlog tomu je dijelom i jaka kiša koja je padala diljem zemlje. “Neću odustati u traženju mira sve do posljednjeg dana mandata jer to je pravi put za stvaranje bolje nacije za našu djecu”, rekao je Santos kojemu drugi predsjednički mandat istječe u kolovozu 2018. godine, te se više neće moći kandidirati za tu dužnost.

“FARC i nadalje želi koristiti samo riječi kao oružje za izgradnju budućnosti. Svim ljudima u Kolumbiji koji sanjaju mir poručujem da računaju na nas i da će mir pobijediti”, kazao je Timošenko.

Santos i Timošenko potpisali su u ponedjeljak u kolumbijskom gradu Cartageni povijesni mirovni sporazum kojim je formalno završen oružani sukob koji je trajao od 1964. godine u kojem je sudjelovalo nekoliko pobunjeničkih skupina krajnje ljevice, paravojske krajnje desnice i oružane snage. U polustoljetnom sukobu je poginulo gotovo 250.000 ljudi, 45.000 je nestalo a 6,9 milijuna je raseljeno.

Uoči referenduma Santos je rekao kako nema plan B u slučaju da glasači odbace sporazum. Predstavnici dviju strana finalizirali su dogovor 24. kolovoza u Havani nakon gotovo četiri godine pregovora. Sporazum uključuje odredbe o uključivanju FARC-a u politički život, osnivanje suda za ratne zločine, reforme u ruralnom sektoru i reintegraciju demobiliziranih gerilaca u građanski život.

Brojnost pripadnika FARC-a posljednjih se godina prepolovila zbog vojne ofenzive koju su podržale i Sjedinjene Države, pa su oni odlučili položiti oružje i za vlast se boriti političkim sredstvima. Prema sporazumu FARC je mogao imati svoje predstavnike na predsjedničkim i parlamentarnim izborima 2018. godine.

 

You may also like

0 comments