Kolinda Grabar Kitarović: Zašto HŽ popravlja lokomotive u inozemstvu?

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je za posjeta Tvornici željezničkih vozila Gredelj istaknula kako se radi o tvrtki koja je dokaz da se upornim radom može ne samo izvući iz stečaja već i otvarati nova radna mjesta, a oštro je kritizirala HŽ što svoje lokomotive popravlja u inozemstvu, a ne u Gredelju.

“Zadovoljstvo mi je posjetiti Gredelj nakon uspješnog puta u Iran gdje su postavljeni temelji za posao vrijedan i do 100 milijuna dolara. Sada je iznimno bitno i pozivam sve državne institucije da stanu iza Gredelja i da ga podupru jamstvima, posebno pritom mislim na Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR)”, kazala je Grabar-Kitarović.

Istaknula je kako se radi o primjeru tvrtke u stečaju koja je dokaz da se upornim radom uprave i radnika može i izvući iz stečaja, otvarati radna mjesta, ali i stvarati dodanu vrijednost povećavanjem izvoza.

Predsjednicu međutim brine odnos nekih hrvatskih tvrtki prema Gredelju. “Gredelju ne samo da se ne pomaže, nego se rade stvari koje ne idu na korist ni Gredelju niti hrvatskom gospodarstvu”, upozorila je Grabar-Kitarović.

Pritom je posebno apostrofirala Hrvatske željeznice (HŽ), “koje svoje lokomotive na popravak šalju u inozemstvo”. “Šalju ih u inozemstvo, uz naš Gredelj koji može jednako kvalitetno čak i bolje odraditi taj posao”, zaključila je predsjednica.

Stečajni upravitelj Gredelja Pero Hrkać kazao je kako su navikli da ih tvrtke poput HŽ-a uvijek zaobilaze pa Gredelj preko 80 posto proizvodnje radi za izvoz, a u izvozu vide i svoju budućnost.

Najavio je i da će Gredelj, ako se realizira posao s Irancima, dodatno zapošljavati. Trenutno tvrtka ima 480 zaposlenih.

Na novinarsko pitanje očekuje li pomoć državnih institucija u realizaciji spomenutog posla, a vezano uz jamstva, Hrkać je odgovorio kako se radi o prepoznavanju zajedničkih interesa HBOR-a, banaka i Gredelja. “Moramo naći zajednički interes da svako od nas može zaraditi u tom poslu“, rekao je.

Gredelj je prošli tjedan u Iranu dogovorio poslove popravaka i modernizacije različitih vrsta lokomotiva i putničkih vagona, ukupne vrijednosti veće od 100 milijuna dolara.

Hrkać je po povratku iz Irana kazao kako su pripremljeni konkretni projekti s najvećim iranskim tvrtkama u željezničkoj industriji: Raja, Mapna, Taamloko i Wagonpars.

Rekao je da se Gredelj i za vrijeme trajanja sankcija Iranu intenzivno pripremao za to tržište. “Uvjet da bismo bili uspješni na inozemnom tržištu te do kraja realizirali ovaj vrijedni posao, jest da nas prati HBOR ili druge financijske institucije. Za ozbiljno poslovanje potrebna su financijska jamstva koje hrvatskim izvoznicima država dosad nije omogućila”, rekao je tada Hrkać.

Gredelj, inače, već gotovo četiri godine posluje u uvjetima pogoršane situacije na svjetskom i domaćem tržištu, ali i pod teretom vlastitog restrukturiranja kroz stečajni postupak.

You may also like

0 comments