Kolinda Grabar Kitarović u Slovačkoj s Hrvatima

Nakon prvog dana službenog posjeta Slovačkoj, tijekom kojeg se sastala s najvišim političkim dužnosnicima te zemlje, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak nastavlja posjet obilaskom crkve u Trnavi i posjetom Sveučilištu u Banskoj Bistrici.

Predsjednica se u srijedu sastala sa slovačkim kolegom Andrejem Kiskom, premijerom Robertom Ficom i na radnom ručku s predsjednikom parlamenta Peterom Pellegrinijem, sudjelovala na otvaranju slovačko-hrvatskog gospodarskog foruma i posjetila Muzej hrvatske manjine, gdje se sastala s predstavnicima Hrvata koji već nekoliko stoljeća žive u Slovačkoj. Drugi dan posjeta započinje odlaskom u Trnavu, gradić 60-ak kilometara udaljen od Bratislave, gdje će obići crkvu Svete Ane u kojoj se čuvaju kosti košičkih mučenika, trojice katoličkih svećenika među kojima je i Sveti Marko Križevčanin.

Marko Križevčanin bio je hrvatski svećenik koji je 1616. godine bio pozvan u Ugarsku i imenovan ravnateljem Sjemeništa u Trnavi i nekadašnje benediktinske opatije Szeplak blizu Košica. Zajedno s još dvojicom svećenika, Mađarom Stjepanom Pongratzom i Poljakom Melkiorom Grodeczkym brinuo se za tamošnje malobrojne katoličke vjernike, jer su Košice, tadašnji glavni grad Sjeverne Ugarske, bile snažno uporište kalvinizma. Odbijanje trojice svećenika da se u trenutku upada pobunjeničke kalvinističke vojske u Košice preobrate na kalvinizam izazvalo je odmazdu pa su ih vojnici zatočili, tri dana mučili i naposljetku pobili 7. rujna 1619. godine zbog čega su u povijesti postali poznati kao košički mučenici.

Njihove se kosti već stoljećima čuvaju u zajedničkom lijesu u Uršulinskoj crkvi Svete Ane u Trnavi, koju će danas obići predsjednica Grabar-Kitarović. Košičke mučenike 1905. blaženima je proglasio Papa Pio X., a svetima Papa Ivan Pavao II. točno devedeset godina kasnije. Iz Trnave će se predsjednica uputiti u središte Slovačke, u Bansku Bistricu, gdje će na Sveučilištu Matej Bel održati predavanje pod nazivom “Sadašnji europski i svjetski izazovi: perspektiva iz južne srednje Europe”. Poslije toga će na svečanosti primiti počasni doktorat toga Sveučilišta, čime će završiti dvodnevni službeni posjet Slovačkoj.

Antun Vrančić (1504.-1573.), rođeni Šibenčanin, bio je visoki crkveni uglednik i nadbiskup ostrogonski u vrijeme turske opasnosti, dok je Trnava bila crkveno sjedište, a Požun (današnja Bratislava), sjedište civilne vlasti. Stolovao je u Trnavi, koju su tada zvali Malim Rimom i smatralo ga se jednim od najvećih diplomata Europe u to doba, jer je kao kancelar cara Ferdinanda, ali i Papin izaslanik, u Carigradu sa Sulejmanom veličanstvenim pregovarao o miru.

Iz Trnave je rodom i prvi zagrebački nadbiskup i kardinal, jedan od najvažnijih ljudi za razvoj glavnog grada Hrvatske Juraj Haulik. “Trnava svjedoči o toj povijesti, o mnogim ljudima koji su dolazili ovamo, školovali se, živjeli i radili, ali i mnogim Slovacima koji su odlazili u Hrvatsku”, rekla je predsjednica u kratkoj izjavi za novinare koji prate njezin posjet Slovačkoj. “Tako vidim i našu zajedničku budućnost jer će nas sa Slovačkom i dalje povezivati odgovornost za srednjeeuropski prostor ali i za čuvanje istih naših zajedničkih vrijednosti i interesa u okviru euroatlantskih integracija, a i globalno”, zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović, koja je iz Trnave krenula u Bansku Bistricu gdje će na Sveučilištu održati predavanje i primiti počasni doktorat.

You may also like

0 comments