Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović izjavila je u srijedu u Labinu kako je apsolutno nužna puna kontrola hrvatske državne granice, što ne znači zatvaranje granice niti nehumano postupanje prema migrantima, nego znači zaštitu hrvatske nacionalne sigurnosti.
“Ne mogu vam u ovom trenutku ništa posebno komentirati. Čini mi se da kada je riječ o migrantskoj krizi, zapravo nekako sve dolazi na ono što sam govorila na samom početku, a to je da je apsolutno nužna puna kontrola granice. To ne znači zatvaranje granice, to ne znači nehumano postupanje prema migrantima već to samo znači – zaštita nacionalne sigurnosti pa i samih migranata koji su često metom terorizma i terorističkih napada”, izjavio je predsjednica Grabar Kitarović u Labinu gdje je nazočila svečanoj akademiji u povodu 95. obljetnice Labinske republike.
Na upite novinara koja bi bila uloge vojske na granici, ministar obrane Josip Buljević koji je također u Labinu, istaknuo je kako će uloga vojske biti kao i do sada i koristit će se u humanitarnom pomaganju izbjeglica. “Vojska već pruža logističke usluge, a moguće je da će pomagati policiji u slučaju potrebe da kontrolira granicu. Dakle vojska će se pojaviti kao ispomoć policiji ukoliko to bude potrebno”, zaključio je ministar Buljević.
I predsjednik Vlade Tihomir Orešković jučer je, nakon razgovora s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu rekao kako “trenutno razmatramo da, ako to bude potrebno, u zaštiti granica policiji pomogne i vojska, i to u svrhu humanijeg tretmana izbjegličkih tokova“.
Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Kraramarko sinoć je potvrdio da će se ići u izmjene Zakona o obrani kako bi Hrvatska vojska mogla na granici pomoći policiji prilikom čuvanja granica u nekim specifičnim i specijalnim situacijama, te da moramo čuvati svoju granicu kao što to radi i Slovenija, Mađarska, Austrija. Istaknuo je kako se želi da hrvatska granica bude kontrolirana i da se izbjeglice, u onom broju koji je dogovoren sa susjednim zemljama, usmjeravajuu prema legalnim prijelazima te na legalan i human način prevezu u zemlju u koju žele ići.
Nema alternative schengenskom režimu u rješavanju migrantske krize, suglasili su se u srijedu u Zagrebu predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i hrvatski premijer Tihomir Orešković i obećali veću pomoć Makedoniji, suočenoj s golemim priljevom izbjeglica. “Bit ću posve jasan, schengenska pravila nemaju alternative, samo poštivanje schengena može biti temelj za sveobuhvatno europsko rješenje”, rekao je Tusk na zajedničkoj konferenciji za novinare s Oreškovićem. Tusk je u Zagreb stigao u sklopu turneje po zemljama tzv. balkanske rute, a uoči summita s Turskom i Europskog vijeća u ožujku na kojem bi se trebao donijeti sveobuhvatni europski plan za migracijsku krizu.ž
Ministar unutarnjh poslova Vlaho Orepić izjavio je u srijedu kako je policija spremna odgovoriti na sve zadaće vezano uz zaštitu državne granice i da angažman vojske nije potreban, ali da će se svejedno vjerojatno ići na izmjene Zakona o nadzoru državne granice.
Upitan zašto se o tome ipak razmišlja, Orepić je rekao da je stav takav da se poveća ljudski potencijal bude li bilo potrebno te da su to napravili u Sloveniji i Srbiji i da je to refleks prema okolnostima i kojima se nalazimo. Orepić je, odgovarajući na novinatski upit, potvrdio kako će vjerojatno doći do izmjene Zakona o nadzoru državne granice te kako će vjerojatno trebati intervencija u Zakonu o obrani, no da su to sve stvari koje su na operativnoj razini u ovom trenutku tako da nema konačne odluke o tome kada u to ići.
Konačna odluka o tome još nije donesena, kazao je Orepić novinarima nakon svečanosti primopredaje dužnosti bivšeg i i novog vojnog ordinarija u Vojnom ordinarijatu. Upitan za komentar izjave prvog podpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka kako nije zadovoljan stanjem u Ministarstvu unutarnjih poslova, odnosno kadrovskim rješenjima i izostalim promjenama, Orepić je odgovorio kako je Zakon o Vladi vrlo jasan i zna se tko je kome i za što odgovoran. Karamarko je izjavio kako je i on kao potpredsjednik Vlade, uz ministra Orepića, odgovoran za rad MUP-a, nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku.
Makedonija je noću na srijedu kratko otvorila svoju granicu kako bi propustila 170 izbjeglica dok na grčkoj strani i dalje čeka njih 10.000, javlja agencija AFP i dodaje da kamp u Idomeniju puca po šavovima jer može primiti 1600 ljudi, a sada ih je ondje 9000.
Skupina propuštena u srijedu, uglavnom Sirijci i Iračani, prva je koja je ušla u Makedoniju od ponedjeljka poslije podne kada je 300 osoba srušilo ogradu u pokušaju da silom prijeđe granicu na što je makedonska policija odgovorila suzavcem. “Iz preventivnih razloga” makedonske vlasti su pojačale kontrolu povećanjem broja vojnika i policajaca na granici, rekla je Natalija Spirova Kordić, glasnogovornica policije.
Zbog ograničenja u protoku migranata i izbjeglica koja je prva uvela Austrija, a slijedile su je druge zemlje na takozvanoj balkanskoj ruti kojom se ti ljudi kreću prema zapadnim zemljama Europske unije, Grčka stenje pod teretom. Na granici s Makedonijom stanje je kaotično, izbjeglice se smrzavaju i gladuju.
Gradonačelnik Idomenija, pograničnog mjesta na grčkoj strani, rekao je da je u dva kampa smješteno 7000 migranata i izbjeglica, među kojima su brojne obitelji s djecom, a 3000 manje sretnijih ljudi kampira na otvorenom, po poljima. Smještajni kapaciteti u Idomeniju bili su prvotno predviđeni za 1600 osoba, a taj je broj sada nekoliko puta premašen, javlja AFP i prenosi izjave izbjeglica koji dobivaju vrlo malo hrane i po dva sata čekaju u redu za jedan sendvič. “Od petka do nedjelje, kamp je narastao s 4000 na 8000 ljudi. Sada ih je više od 9000. Ustajemo svakog jutra s pitanjem kako ćemo se snaći danas”, rekao je Jean-Nicolas Dangelser, voditelj logistike za nevladinu udrugu Liječnici bez granica.
Na dan se pripremi 6500 toplih obroka, a ostalo se može popuniti samo sendvičima, rekao je Dangelser i objasnio da raspoloživim novcem za svaki obrok imaju samo po 30 do 35 centi, dok im svi dobavljači predlažu cijenu od 1,20 eura po obroku.
Turska je 14 zemalja ponudila na potpisivanje sporazum o readmisiji, priopćila je u srijedu glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova, čiju izjavu prenosi Reuters i podsjeća da bi taj potez omogućio brži prihvat migranata koje odbaci Europska unija. Europska unija se obvezala na pružanje pomoći Turskoj u iznosu od tri milijarde eura za skrb o više od dva milijuna sirijskih izbjeglica koji su našli utočište u toj zemlji, u zamjenu za angažman Ankare u sprječavanju priljeva migranata u Europu. Čelnici EU-a rezultate žele vidjeti prije ključnih razgovora s Turskom 7. ožujka i europskog summita o migraciji 18. i 19. ožujka.
