Kolinda Grabar Kitarović i Andrzej Duda: Ne ponovilo se!

Poljski predsjednik Andrzej Duda i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručili su u srijedu iz Auschwitza kako je danas potrebno učiniti sve da se zlodjela počinjena u tom logoru smrti nikada više ne ponove.

“Zadaća je ne samo političara nego svih ljudi, da se nikada više užasi koji su se dogodili u tom koncentracijskom logoru, kao niti u drugima, ne ponove”, kazao je Duda na početku komemoracije kojom je obilježena 71. godišnjica oslobođenja koncentracijskg logora Auschwitz.

Na komemoraciji u zgradi koju su nacisti zvali “Središnjom saunom” bivšeg logora Auschwitz II-Birkenau, Duda je rekao da će Auschwitz “uvijek biti znak i upozorenje što bi se ponovno moglo dogoditi” ako se ne učini sve da se to izbjegne. U izjavi hrvatskim novinarima po završetku komemoracije sličnu je poruku poslala i hrvatska predsjednica. Potrebno je učiniti sve što je u našoj moći kako bi se spriječilo da se ovakvo nešto ponovi i “kako bismo se borili za iskorjenjivanje svih zala koje tjeraju ljude” na ovakva djela kakva su se dogodila u Auschwitzu, poručila je predsjednica. “Ovdje se prisjećamo zla koje se ovdje dogodilo, teških zločina, svih ljudi koji su ovdje ubijeni, mučeni, izgladnjivani, ali i svih žrtava holokausta”, rekla je predsjednica po završetku svečanosti.

Na samom početku komemoracije predsjednik Duda je pozdravio preživjele logoraše Auschwitza, ali i one koji su preživjeli druge logore i holokaust, potom predstavnike diplomatskog zbora, vjerskih zajednica i crkava, te ostale goste koji su stigli na obilježavanje 71. godišnjice dana kada su vojnici Crvene armije oslobodili najveći i najužasniji logor smrti koji je nacistička Njemačka osmislila i sprovela u djelo. Na taj dan obilježava se i Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. “Mogu zamisliti kako vam je teško vratiti se na ovo mjesto, ne samo zbog vaše pozne dobi, nego i zbog toga što ovo mjesto znači za vas”, rekao je Duda. “Vi ste ovdje kao svjedoci povijesti”, naglasio je.

Na ovakvim mjestima, naglasila je Grabar-Kitarović, razmišlja se o tome “koliko je čovječanstvo zakazalo i koliko smo zakazali kao ljudi zato što to nismo spriječili”. Nažalost, zlo se događa i dalje, rekla je predsjednica. “Dogodilo se u Vukovaru, Srebrenici, Omarskoj, Ruandi.. i opet to nismo spriječili kao ljudi i kao Europljani”. “Zlo se događa i dalje u Siriji”, kazala je Grabar-Kitarović, “i pitanje je naše odgovornosti kao ljudi, naše humanosti i čovječanstva da se ne smijemo opustiti, da uvijek moramo razgovarati o tome što se dogodilo, o povijesnoj istini, educirati mlade o toleranciji, vrijednostima slobode i ljudskih prava”.

O užasima Auschwitza govorilo je dvoje preživjelih, Asher Aud iz Izraela i Poljakinja Halina Brzozowska Zdunczyk, a gostima su se obratili i veleposlanici Rusije i Izraela. “Vama prenosimo baklju sjećanja. Vaša je zadaća da je nosite i prenesete sljedećem naraštaju”, rekao je Aud, koji je govorio o tome kako je odlučio u Izraelu stvoriti novi život. “Izabrao sam život, izabrao sam nadu, izabrao sam odrasti”, kazao je. Ovogodišnja tema komemoracije bila je “Povratak u normalan život”. “Kao svjedokinja povijesti, dijelim svoje iskustvo nadajući se da u budućnsti nitko nikad neće morati proći kroz ono što je moj naraštaj morao izdržati”, kazala je Brzozowska Zdunczyk.

Pod zidom na kojem stoje obiteljske fotografije logoraša, Duda se sjetio svih žrtava, golemom većinom Židova, ali i Poljaka, Rusa, Roma, Sinta i drugih. “Auschwitz je prostor jedne ogromne grobnice, pepeo žrtava je posvuda”, kazao je. Naglasio je kako je sada zadaća da se istina i dalje govori svijetu, istina koja je bila tako užasna da nitko nije bio spreman prihvatiti je, istina o žrtvama i preživjelima, o nacističkoj Njemačkoj i njezinim počiniteljima. Komemoracija je završila kod Spomenika žrtvama gdje su molili glavni poljski rabin, te je održana kršćanska i ekumenska molitva. Svijeće su položili predsjednica Grabar-Kitarović i predsjednik Duda kao i svi preživjeli koji su se danas okupili u Auschwitzu.

Zapovjednik SS-a Heinrich Himmler naredio je 1940. gradnju logora u Auschwitzu u Poljskoj, blizu grada Oswiecima, 50 km zapadno od Krakova i 290 km od Varšave. Na mjesto zapovjednika došao je Rudolf Hoess, kojeg su poslije rata poljske vlasti osudile na smrt zbog ubojstva milijuna ljudi i objesile ga upravo u Auschwitzu 1947. godine. nProcjenjuje se da je broj ubijenih Židova u holokaustu bio između pet i šest milijuna, a samo je u Auschwitzu ubijeno 1,1 milijuna ljudi, među kojima su 90 posto bili Židovi. U logoru je većina ubijena u plinskim komorama ciklonom B, drugi su ubijani izgladnjivanjem, prisilnim radom, pogubljenjima, katastrofalnim higijenskim uvjetima i medicinskim eksperimentima.

Kada su vojnici Crvene armije oslobodili logor, pronašli su oko 7.000 preživjelih, koliko ih je ostalo u logoru nakon što ih je oko 60.000 natjerano na “marš smrti” prema drugim koncentracijskim logorima, nekoliko dana prije dolaska Sovjeta.

Prošle su godine povodom 70. obljetnice obilježavanja oslobođenja Auschwitza vodeći njemački političari upozorili na opasnost padanja holokausta u zaborav pozivajući se pritom na studiju zaklade Bertlesmann po kojoj 81 posto Nijemaca želi povijest progona židova prepustiti prošlosti. Danas se u Njemačkoj vodi desetak procesa protiv bivših SS-ovaca koji, kažu analitičari, odražavaju želju Njemačke da procesuira “sve do zadnjega” zločince iz Trećeg Reicha, nakon desetljeća rijetkih suđenja.

Prije nekoliko mjeseci na četiri godine zatvora osuđen je Oskar Froening, bivši računovođa iz Auschwitza. U veljači će početi suđenje Reinnholdu Hanningu (93), bivšem čuvaru iz tog logora, kao i bivšem bolničaru iz Auschwitza Hubertu Zafki (95) koji je bio na dužnosti kada je u taj logor smrti stigao konvoj s Annom Frank. Kako se smanjuje broj zločinaca kojima se još može suditi, tako se smanjuje i broj onih koji o zloglasnom logoru smrti još mogu pričati. Na obilježavanje 70. obljetnice oslobađanja logora stiglo je u svojstvu počasnih gostiju oko 300 i danas živih logoraša. Oni su govorili, dok su predsjednici država i vlada i međunarodnih organizacija, njih pedesetak, slušali “Glasove svjedoka”.

O Auschwitzu i dalje mogu pričati preživjeli, ali sve tiše. Dok ih je prošle godine bilo tristo, deset godina prije toga na obilježavanje oslobođenja logora stiglo ih je 1.500. Pitanje je hoće li itko od preživjelih doći na novu okruglu, osamdesetu obljetnicu. Kada preživjelih više ne bude, nestat će i prilika da ih se sluša i pita. Tada će samo fizičke strukture Auschwitza, zgrade, barake, kreveti ostati nijemi svjedoci zlodjela.

Međutim, “bivši nacistički koncentracijski logor i središte za istrijebljenje Auschwitz-Birkenau bit će i dalje prostor za sjećanje i edukaciju kroz iskustvo autentičnosti gdje će ljudi imati mogućnost učiti, razumijeti i mudro izabrati”, kaže Cywinski. Samo prošle godine Auschwitz je posjetilo 1,72 milijuna ljudi.

You may also like

0 comments