Koliko HNB zarađuje na reviziji

Udruga kreditnih dužnika – Kreda objavila je u petak kako izračuni pokazuju da Hrvatska narodna banka (HNB) svaki radni dan od naknade za superviziju banaka zarađuje 166 tisuća kuna te da bi “za takvu dnevnicu”, supervizori HNB-a trebali nad bankama provoditi danonoćni nadzor zakonitosti njihova poslovanja.

Udruga Kreda, naime, u priopćenju ističe kako, osim prihoda od kamata, najvažniji izvor prihoda HNB-a predstavljaju naplaćene naknade za superviziju kreditnih institucija.
Pozivajući se na podatke iz publikacije HNB-a “Godišnje izvješće 2014.”, iz Udruge Kreda ističu kako “proizlazi da su u protekloj godini guverner i njegova ekipa na ime naknade za superviziju od kreditnih institucija naplatili više od 40 milijuna kuna”, što potkrepljuju i preslikom tog podatka iz izvješća.  “Prema tom istom izvješću, ukupna imovina kreditnih institucija na kraju 2014. godine iznosila je otprilike (nerevidirani podaci) 403,7 milijardi kuna. Za ovu godinu guverner je propisao da za superviziju kreditne institucije moraju HNB-u platiti naknadu u visini od 0,0103 posto računano od iznosa ukupne imovine (i to je povećao, jer je prethodno naknada iznosila 0,01 posto)”, navodi se u priopćenju.

To, navode iz Udruge Kreda, znači da su do 30. lipnja ove godine kreditne institucije HNB-u uplatile više od 41,5 milijuna kuna naknade za superviziju u 2015. godini.  “Ako taj iznos podijelimo s otprilike 250 radnih dana u godini, dolazimo do podatka da HNB dnevno na superviziji kreditnih institucija zarađuje nevjerojatnih 166.000 kuna! Za takvu dnevnicu, supervizori HNB-a trebali bi nad bankama, odnosno tridesetak kreditnih institucija koje posluju u Republici Hrvatskoj – provoditi danonoćni nadzor zakonitosti njihova poslovanja”, smatraju u Udruzi Kreda. Po njima, zbog tih podataka ne iznenađuje činjenica “da Hrvatska narodna banka pasivno promatra pljačku hrvatskih dužnika koja se sustavno vrši godinama, ne samo u kreditima u švicarskim francima već i u eurskim i kunskim kreditima”.  “Što veću kamate naplaćuju banka svojim klijentima, to veća imovina banke, a što veća imovina banke, to veća naknada za superviziju koju dobiva HNB”, navode iz Udruge Kreda i dodaju kako, sa sigurnošću, mogu reći da se tu radi o velikom sukobu interesa.  “Ali u državi u kojoj bez posljedica za odgovorne prođe rasprava u Hrvatskom saboru na kojoj ministar financija izjavi da se banke nisu zaduživale u švicarcima, u kojoj saborski zastupnici javno kažu da se radilo o prijevari, bilo bi sasvim neobično očekivati ono što bi bilo i moralno – ostavku guvernera na koju su već mnogi mjesecima pozivali”, zaključuje se u priopćenju.

Iz središnje banke su na upit o supervizorskoj naknadi odgovori kako se ona naplaćuje na osnovu Odluke o naknadi za superviziju kreditnih institucija za 2015., objavljenoj u Narodnim novinama br. 139/2014.  “Ta je odluka donesena temeljem zahtjeva članka 200. Zakona o kreditnim institucijama (Narodne novine br. 159/2013), koji je u spomenuti zakon unesen temeljem zahtjeva Direktive 36/2013 EU Europskog parlamenta i Vijeća”, ističu iz HNB-a, dodajući da su ti propisi dostupni i na njihovim internet stranicama u rubrici “Propisi”.

You may also like