Koliko će Rusija imati koristi od napuštanja petro dolara?

Analitičar

Rusija je najavila mogućnost prestanka obračunavanja izvoza nafte u američkom dolaru ako Zapad pojača “stisak” sankcija, no analitičari smatraju da Moskvi takav potez ne bi donio dugoročne koristi. Bombastičnu najavu mogućnosti ruskog okretanja leđa dolarskom obračunu izrekao je zamjenik premijera Alaksandar Novak, gostujući na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.

“Voljeli bismo se maknuti od dolara kao međunarodne valute na obračunavanje. Ali ako naši američki partneri stvore takav tip situacije, nećemo imati drugog izbora već postupno to učiniti”, kazao je Novak, a prenio je CNBC.

Novakova najava došla je ubrzo nakon što je ministar financija Anton Siluanov na istom skupu kazao kako će vlada eliminirati svu imovinu denominiranu u američkoj valuti iz državnog investicijskog fonda.

U tom se fondu akumulira novac od prodaje nafte, a Siluanov je izjavio kako se ta promjena može očekivati u idućih mjesec dana, piše Reuters. Podsjetimo, rusko gospodarstvo funkcionira pod zapadnim sankcijama od 2014. uvedenima zbog prisvajanja ukrajinskog poluotoka Krima.

U narednim godinama uslijedio je niz incidenata – poput optužbi za miješanje u američke izbore 2016. te trovanja suradnika britanske tajne službe Sergeja Škripala bojnim otrovom 2018. – koji su dodatno opteretili odnose Rusije i SAD-a.

Doduše, Kremlj je odbacivao zapadne optužbe kao neutemeljene. Može se reći da Moskva prijetnjama o okretanju leđa dolaru priprema teren za prvi susret ruskog i američkog predsjednika koji će se sredinom lipnja održati u Ženevi.

Međutim, što se tiče izvoza nafte, Rusija cilja pogrešnog suparnika, smatra Igor Dekanić, profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu.

“Kratkoročno bi bilo efekta, vjerojatno psihološkog, ako bi jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte prestao obračunavati izvoz u dolaru. To treba shvatiti prije svega kao stanoviti pritisak u pravcu olakšavanja sankcija SAD-a i zemalja Zapada prema Rusiji.

Međutim, mislim da tako nešto dugoročno niti Rusiji ne bi koristilo. Naime, dugoročno Rusija će sve više imati geopolitičke odnose s Kinom, a ne sa SAD-om”, tumači Dekanić. Kako je pojasnio, Kina postaje sve veći svjetski uvoznik nafte, koja skoro četvrtinu od oko 500 milijuna tona godišnje uvozi iz Rusije.

“Kina je usvojila i program niskougljične energetike do 2060. što znači da će se idućih 40 godina više oslanjati na naftu, a manje na ugljen.

Kada bi Kina postala najveći kupac ruske nafte, to bi za Rusiju značilo možda veći geopolitički izazov nego sadašnji odnosi s SAD-om, koji ipak predstavljaju tragove nekadašnje hladnoratovske konfrontacije SAD-a i bivšeg SSSR-a”, smatra Dekanić.

“Naime, činjenica je da je Kina izrazila želju za sudjelovanjem i na razvojnoj osnovi u svim projektima u Sibiru, ali to Rusi uporno odbijaju. Primjerice, u velikom projektu na Sahalinu i Južnoj Jakutiji kineske kompanije također se žele pridružiti rusko-zapadnom konzorciju, ali bez uspjeha.

Očito je da postoji geopolitička osjetljivost između te dvije države. Ne treba zanemariti ni činjenicu da u novoj energetici glavna ležišta sirovina nalaze se u Sibiru i kineskoj graničnoj regiji Jinjangu. U budućnosti su mogući različiti interesi te dvije države u tom području”, zaključuje Dekanić, a donosi Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments