Koliki je potencijal za jačanje odnosa sa ruskom federacijom?

HGK poručuje kako poslovati s Rusijom.
Potencijali za jačanje gospodarskih odnosa Hrvatske i Rusije su veliki, posebice u sektorima energetike, turizma, farmaceutske industrije, graditeljstva, poljoprivrede, istaknuto je u ponedjeljak na sjednici Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom i seminaru Kako uspješno poslovati na ruskom tržištu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je kako zbog sankcija između EU i Rusije postoje određena ograničenja i prepreke u gospodarskoj suradnji između dvije zemlje te se treba fokusirati na sektore u koji nisu obuhvaćeni sankcijama. “Biznis mora biti most i kanal dijaloga između država, pogotovo u vremenima političkih napetosti”, kazao je.

Kao moguća područja suradnje uz energetiku i turizam izdvojio je i kemijsku i farmaceutsku industriju, strojogradnjiu, brodogradnju, graditeljstvo, infrastrukturne projekte, drvnu i prerađivačku industriju, poljoprivredu i prehrambenu industriju, tekstilnu itd. Burilović je rekao i kako brojke pokazuju da su se odnosi dviju zemalja stabilizirali i polako raste vanjskotrgovinska razmjena.

Iznio je podatak da je 2012. ukupna robna razmjena Hrvatske i Ruske Federacije premašivala dvije milijarde američkih dolara, no zbog sankcija je pala. Sada je primjetan njezin oporavak, a cilj je, kako je rekao, da se što prije vrati na razinu od dvije milijarde, odnosno da se cilja dosezanje tri milijarde dolara.

Veleposlanik Rusije u Hrvatskoj Anvar Azimov istaknuo je kako gospodarski odnosi uvijek imaju ulogu lokomotive i zato moraju postajati sve bolji.

“Moramo naučiti razvijati gospodarske odnose bez obzira na sankcije”, kazao je te iznio podatak kako rusko gospodarstvo ima 50 milijardi eura gubitka zbog tih sankcija, a zemlje EU i do 200 milijardi eura. “Mi želimo da ti odnosi rastu, a Amerikanci žele da se smanje kako bi oni postigli više”, ustvrdio je Azimov te dodao da što se tiče odnosa Rusije i Hrvatske oni moraju biti bolji jer je potencijal za suradnju velik.

Iznio je i podatak da je Hrvatska lani uvezla više od 2,5 milijardi prostornih metara ruskog plina te dodao kako će se isporuka nastaviti unatoč najavama izgradnje LNG terminala na Krku, kojeg vidi kao zdravu konkurenciju.

Azimov je rekao i kako su Rusi spremni investirati u Hrvatsku, ali ne uspijevaju uvijek, jer to ne žele neki hrvatski strateški partneri koji smatraju da povećavanje udjela Rusije u energetskom sektoru nije poželjno.

Inače, robna razmjena Hrvatske i Ruske Federacije u prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosila je 600,6 milijuna dolara, što je 16,6 posto više nego u istom razdoblju godine ranije. Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da je od 1993. do kraja 2017. Rusija u Hrvatsku uložila 416,9 milijuna eura čime zauzima 14. mjesto po visini inozemnih ulaganja u Hrvatsku. U istom je razdoblju Hrvatska ulaganja u Rusiju iznosila su 98,1 milijun eura te je Rusija Hrvatskoj na sedmom mjestu po ukupnim ulaganjima.

Na novinarski upit kako bi se LNG terminal na Krku po pitanju energetike mogao odraziti na odnose Hrvatske i Rusije Burilović je rekao da Hrvatska mora razmišljati o rezervnoj soluciji koja mora biti cjenovno konkurentna i ekološki prihvatljiva. “Izgradnju LNG terminala prije svega gledam kao alternativu dosadašnjem jedinom dobavnom pravcu, a tržište će pokazati gdje ćemo onda nabavljati plin. Dakao da moramo prije svega gledati interese Hrvatske i interese potrošača”, istaknuo je Burilović.

Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov izjavio je u ponedjeljak da je pitanje prodaje vlasničkog udjela ruskih banaka u Agrokoru korporativno pitanje, dodavši da je siguran da će u predstojećem razdoblju glavni akcent Sberbanka biti na daljnjoj stabilizaciji i poboljšanju situacije u koncernu.

Odgovarajući na novinarski upit o mogućoj prodaji udjela ruskih državnih banaka u Agrokoru, Azimov je prije svega istaknuo pozitivnu ulogu Sberbanka i VTB banke. Te dvije ruske državne banke imat će nakon implementacije nagodbe zajedno otprilike 47 posto vlasničkog udjela – Sberbank 39,2 posto, a VTB 7,5 posto.

Kako je Azimov istaknuo, njihov glavni cilj bio je spasiti kompaniju, stabilizirati situaciju u njoj i restrukturirati je. “Svi ti ciljevi su ispunjeni”, izjavio je Azimov na margini sjednice Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. “Situacija u kompaniji sada je mnogo bolja, ona je profitabilna, a zadaća je Sberbanka učiniti kompaniju još profitabilnijom u interesu Hrvatske i njezine stabilnosti”, ocijenio je Azimov.

No, kazao je i da je pitanje prodaje vlasničkog udjela u koncernu korporativno pitanje. “To je korporativno pitanje između Sberbanka i Agrokora. Mi u Veleposlanstvu ne miješamo se u te stvari, no apsolutno sam siguran da u predstojećem razdoblju, u nadolazećim mjesecima glavni će naglasak Sberbanka biti na daljnjoj stabilizaciji i poboljšanju situacije u Agrokoru”, zaključio je Azimov.

Na upit hoće li LNG terminal utjecati na razinu gospodarske suradnje u energetici između Hrvatske i Rusije, Azimov je ocijenio da neće jer će Hrvatska uvijek trebati ruski plin. “Ne bih rekao. Ako Hrvatska ima interes za izgradnju LNG terminala, mi to možemo pozdraviti. Ako i izgradi terminal, Hrvatska će uvijek trebati ruski plin. Prošle godine smo u zemlje Europske unije izvezli više od 200 milijardi prostornih metara plina, a potražnja za plinom se povećava, dok se istovremeno proizvodnja u zemljama EU-a i u Hrvatskoj smanjuje”, istaknuo je.

Dodao je da je sve što žele fer konkurencija. “Znam da se LNG terminal ne može natjecati s ruskom plinom: on je jeftiniji, pouzdaniji i kvalitetniji”, ustvrdio je.

You may also like