Kolike s rezerve zlata u novim nalazištima Srbije

B92

Vijest da je u općini Žagubica otkriveno novo bogato ležište zlata, tri kilometra jugoistočno od projekta “Zlato Timok”, gotovo da nikoga nije iznenadila.

Jer, oduvijek se govorilo kako Homoljske planine kriju veliku količinu zlata. Zato i ne čudi da srce Homolja, Žagubica, leži na zlatu.

Prvi preliminarni rezultati tehnoloških istraživanja multinacionalne kompanije Dundee Precious Metals INC, sa sjedištem u Kanadi, koja se bavi istraživanjem zlata u Srbiji, pokazali su da je na novootkrivenom ležištu Čoka Rakita moguće proizvesti čisti koncentrat zlata, s ukupnim iskorištenjem većim od 93 posto, piše portal b92.net.

“Istražni rezultati značajan su korak naprijed u poznavanju geologije ležišta, ali još ne znače otvaranje rudnika. U procesu pouzdanost informacija o ležištu i svim drugim faktorima se postupno povećava, što ide u prilog Srbiji i njenom prosperitetu”, izjavila je ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović.

Nadležni ističu da su potencijalne rezerve značajne s aspekta količine rude, sadržaja zlata, što bi za Žagubicu, ali i cijelu istočnu Srbiju, bilo od velikog ekonomskog značaja.

“Prije svega, tu je planirano zaposlenje 250 radnika, što bi u prvom redu onima koji se tu zaposle i njihovim porodicama mnogo značilo jer bi imali dobre i redovne prihode. S druge strane, u tom dijelu mnogi imaju privatne posjede, neki i do 50 hektara, a od čije prodaje sada mogu dobiti desetostruko više. To bi u perspektivi vlasnicima omogućilo da dugoročnije riješe svoju i egzistenciju potomaka”, kaže Safet Pavlović, predsjednik općine Žagubica.

Novo nalazište zlata okvirnih dimenzija 500×250 x80 metara, na lokalitetu je Čoka Rakita, u neposrednoj blizini nekadašnjeg naselja Lipe, u kojem je do 1960-ih godina bila aktivna eksploatacija bakra. Otkad je rudnik zatvoren, mještani su se iseljavali i odlazili u Majdanpek i Bor, gdje su se zapošljavali u rudnicima, a sada, vjeruju, vraćaju se rodnoj grudi.

O selu Lipe punom života, s čak tri kafane, poštom, ambulantom, koje je okupljalo mještane ovog, ali i okolnih sela Laznice, Vlaola i Krivelja, sada svjedoče samo temelji nekadašnje četverorazredne škole, napuštene ranih 1980.

Stanovnike, doduše, brine kojim će se metodama služiti u preradi zlata, s obzirom na to da je u rujnu 2021., u javnom planu elaborata za eksploataciju na istražnom prostoru Potaj Čuka – Tisnica, navedeno da će se koristiti natrij-cijanid, što je naišlo na negodovanje mještana i ekoloških udruženja.

“Novo nalazište nalazi se izvan urbanih cjelina, na putu za Bor. Postoje svakako i druge metode prerade, zeleni rudnici i korištenje moderne tehnologije prilikom iskopavanja ruda s visokim standardima zaštite okoliša”, kaže Pavlović te ističe kako općina Žagubica, iako na površini od 760 četvornih kilometara, prema preliminarnim rezultatima posljednjeg popisa, ima svega 11.870 stanovnika računajući i 17 sela.

Kolike su rezerve zlata na novootkrivenoj zlatnoj žili kucavici Žagubice nema preciznih podataka. Neke od ranijih procjena govore o rezervama od oko 30 tona, ali se prava količina može znati tek kada kompanija završi i obrani elaborat pred republičkom Komisijom za ovjeru rezervi mineralnih sirovina, potvrdio je zamjenik direktora Geološkog zavoda Predrag Mijatović.

You may also like