Kolika je kazna za situaciju u ZABA-i?

Zagrebačku banku potresa veliki skandal
HNB koji obavlja nadzor brojnih uplata i isplata ne potvrđuje, ali i ne demantira da su njihovi stručnjaci u kontroli utvrdili bitne propuste. Detalje ne otkrivaju, a zapisnik o tome procurio je u javnost.

Ključni je problem, kako je izvijestio Dnevnik Nove TV, što banka očito nije prijavljivala sve gotovinske i bezgotovinske transakcije. ZABA je već u dva nadzora dobila prigovor da mora poboljšati sustav nadzora i softver koji bilježi transakcije koje izlaze iz okvira koji je propisan od strane institucija, prije svega ureda za sprječavanje pranja novca. I to očito nisu poboljšali čim ponovno imaju propuste. Inače, neslužbeno se doznaje kako je informacija stigla iz europske središnje banke kojoj su pak sve dojavili američki istražni organi.

U pravilu svaku gotovinsku uplatu iznad 200.000 kuna banke moraju prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca. Svaka transakcija iznad 105.000 kuna se mora evidentirati kako bi se mogla pokazati kontroli koja jednom mjesečno dolazi u banku. Prijaviti se trebaju i manje transakcije ako se dogode u razmacima od nekoliko dana. Sve kako bi se provjerilo porijeklo novca i krajnji korisnik. Uz taj regularni dio kontrole postoji i mogućnost da se prijave sve sumnjive transakcije koje se odvijaju prema poreznim oazama i koje na bilo koji način ostavljaju sumnju da je novac nelegalno stečen.

Banka ima mogućnost te transakcije odbiti, blokirati novac za koji postoji sumnja da je nelegalno stečen, ali uvijek ima obvezu to prijaviti. Neslužbeno se doznaje da bi Zagrebačka banka zbog ovih propusta mogla dobiti kaznu u iznosu i do 10 milijuna eura.

I u ZABA-i i HNB-u nisu željeli konkretno odgovoriti na pitanja Nove TV, kao nedavno ni na pitanja Indexu. Tek su poručili da poslovanje i štedni ulozi građana nisu ugroženi.

Što se događalo u Zagrebačkoj banci? Je li se, i kako, prao novac? Što je utvrdila kontrola HNB-a? Jesu li zbog toga otišli predsjednik i još dva člana Uprave banke? Koje su posljedice ako se u banci otkrije pranje novca? O tim temama razgovaralo se u emisiji Otvoreno HRT-a

Gosti su bili Martina Drvar, viceguvernerka HNB-a, Berislav Jelinić, glavni urednik Nacionala, Marijana Ivanov, s Ekonomskog falulteta u Zagrebu, Mladen Vedriš, s Pravnog fakulteta u Zagrebu i Željko Kardum, ekonomski analitičar HRT-a.

‘Ovo je prilika da objasnim čime se bavi supervizija. Nažalost ne možemo komentirati nalaze, bez obzira što je jedan dio postao javan. Radi se o bankovnoj i poslovnoj tajni. Supervizija je samo jedan kotačić u sprečavanju pranja novca koja se bavi nadzorom. Prevencija je na bankama. One trebaju ugraditi kontrolne mehanizme kojim bi spriječile da nelegalni novac postane legalan. HNB nije istražni organ. Ne radimo s kriminalcima. Mi samo utvrđujemo ima li banka te mehanizme ili nema, rekla je viceguvernerka Drvar.

Banku čini lošom, objasnila je, dvije karakteristike: ako svjesno ulazi u poslovanje s osobama koje se bave visoko rizičnim poslovima ili je jednostavno ‘trapava’ i nema ugrađene mehanizme jer joj je to financijski zahtjevno.

Na pitanje voditelja može li potvrditi istinitost naslov koji će danas objaviti Jutarnjem listu da je pod nadzorom još pet banaka Drvar je odgovorila kako je to tajna. ‘Kao što sam rekla. Podaci su tajni i ne mogu ništa otkrivati. Mogu samo reći da permanentno vršimo nadzor’, istaknula je Drvar.

Marijana Ivanov je izjavila da su banke od pamtivijeka idealna mjesta za pranje novca. ‘Pere se novac i na tržištu nekretnina, društvima za osiguranje, trgovini automobilima, imate radnje koje prodaju izuzetno skupe odjevne predmete, plaćaju skupi najam, a tjedno prodaju tri artikla. Mislim da toga ima u svim bankama. Samo je pitanje razmjera i koliko će se toga moći utvrditi’, ustvrdila je Ivanov.

Mladen Vedriš se upitao zašto u emisiji ne sudjeluje nitko iz Ureda za sprečavanje pranja novca. ‘Tu je trebao biti još jedan stolac i da je tu netko iz Ureda. Onda bi ovaj naš razgovor puno manje bio kibi – dabi. A bio bi adresiran na onoga koji je zaista odgovoran da vidi što se događa s transakcijama. Kada govorimo o pranju novca vezano uz terorizam Uredi za pranje novca ne gledaju velike iznose već male iznose koji idu kontinuirano. Kod ovoga pranja novca moramo razlikovati dvije stvari – porijeklo novca i puki porezni prekršaj, dakle radi se o dvije paralelne istrage koje bi se morale provesti. Treća je najbitnija – vidjeti koja je osnova po kojoj su te velike sume ulazile, tko je nešto za njih obavio da biva tim sumama honoriran. I tek kad imamo ta tri aspekta možemo biti nešto pametniji’, istaknuo je Vedriš.

You may also like

0 comments