Analiza
U ponedjeljak gotovo dvije trećine električne energije nestale su u samo pet sekundi, ostavljajući ne samo Madrid, već i gotovo cijelu Španjolsku, kao i susjedni Portugal, u potpunom mraku. Ovaj dramatičan događaj, koji je izazvao kaos na cestama, zaustavio podzemne željeznice i visokobrzinske vlakove te prekinuo rad tvornica, trgovina i restorana, postavio je ključno pitanje: kako je moguće da se moderna elektroenergetska mreža tako brzo uruši?
Nestanak struje izazvao je trenutnu pomutnju. U Madridu su semafori prestali raditi, što je dovelo do gužvi i sukoba među vozačima. Pješaci su oprezno prelazili ulice, dok su motociklisti pokušavali probiti se kroz gužvu. Uskoro su se automobili zaglavili u kilometarskim kolonama, a podzemne željeznice ostale su zarobljene u tunelima. Na selu, visokobrzinski vlakovi pretvorili su se u nepokretne cijevi, jer su nadzemni vodovi prestali opskrbljivati energiju.
Unatoč početnom šoku, građani Madrida brzo su se prilagodili. Dok su vozači polako napredovali kroz gužve, pločnici su se ispunili ljudima koji su uživali u suncu uz pivo ili vino na terasama kafića. Neki su građani čak preuzeli ulogu regulacije prometa na raskrižjima, pokazujući solidarnost u krizi. Međutim, ozbiljnost situacije bila je neosporna: bez struje, telefonske mreže su kolabirale, onemogućivši komunikaciju i plaćanje karticama.
Prema Red Eléctrici, tvrtki koja upravlja španjolskom elektroenergetskom mrežom, nestanak struje uzrokovala su dva uzastopna incidenta. Prvo se solarni pogon na jugozapadu Španjolske iznenada isključio, destabilizirajući sustav. Manje od dvije sekunde kasnije, isto se dogodilo s drugim pogonom. Ubrzo su prekinute veze između španjolske i francuske mreže, čime je Pirenejski poluotok izoliran od europske elektroenergetske mreže. Kao posljedica, sva obnovljiva energija u Španjolskoj prestala je s radom, što je prisililo potpuno gašenje preostalih izvora energije.
Iako se pretpostavlja da višak solarne energije nije bio primarni uzrok, stručnjaci istražuju može li biti pridonio brzom urušavanju sustava. Tradicionalne elektrane (plin, hidro, nuklearne) pružaju stabilnost mreži kroz “inerciju” koju generiraju njihove turbine. Solarna energija, međutim, nema taj stabilizirajući učinak, što može pogoršati situaciju u kriznim trenucima. Premijer Pedro Sánchez odbacio je tvrdnje da je višak obnovljivih izvora izazvao problem, no stručnjaci i dalje analiziraju podatke.
Pitanje kibernetičkog napada također je izazvalo kontroverze. Red Eléctrica tvrdi da njihovi sustavi nisu bili ugroženi, no vladini dužnosnici oprezniji su u izjavama. U utorak je sudac najavio istragu kako bi se utvrdilo jesu li kibernetičke prijetnje imale ulogu. Sánchez je istaknuo da je prerano potvrditi ili opovrgnuti takve tvrdnje, dok stručnjaci upozoravaju na sve veće rizike za globalnu energetsku tranziciju, uključujući geopolitičke napetosti, trgovinske barijere i porast umjetne inteligencije.
Ovaj incident nije izoliran slučaj. Slični kolapsi mreže dogodili su se u Teksasu 2021. i Portoriku 2017., pokazujući ranjivost elektroenergetskih sustava pred ekstremnim vremenskim uvjetima, starenjem infrastrukture i rastućom potražnjom. Na summitu BloombergNEF-a u New Yorku, održanom u isto vrijeme, istaknuta je hitna potreba za prilagodbom energetskih sustava na sve učestalije izazove. Globalna ulaganja u energetsku tranziciju premašila su 2 bilijuna dolara, a čista energija postaje konkurentna fosilnim gorivima u većini svijeta. No, događaji poput španjolskog nestanka struje podsjećaju na važnost pouzdanih sigurnosnih sustava.
Predsjednik COP30, André Aranha Corrêa do Lago, naglasio je da energetska sigurnost i tranzicija nisu suprotstavljeni ciljevi. “Ne možemo birati jedno ili drugo”, rekao je, dodajući da je prilagodba sustava ekstremnim uvjetima ključna. Prema podacima Nacionalne oceanske i atmosferske administracije, broj prirodnih katastrofa s milijardama dolara štete u SAD-u utrostručio se od 2000-ih. Uz to, trgovinske politike, poput visokih carina u doba predsjednika Donalda Trumpa, smanjuju ugradnju baterija za pohranu energije, što dodatno ugrožava stabilnost mreža.
Nestanak struje u Španjolskoj pokazuje da su moderni elektroenergetski sustavi, unatoč svojoj sofisticiranosti, krhki. Kako globalna potražnja za električnom energijom raste, a obnovljivi izvori postaju dominantni, vlade i energetske tvrtke moraju ulagati u robusne sigurnosne sustave. To uključuje rezervne izvore energije za ključne usluge poput prometa, komunikacija i zdravstva, kao i modernizaciju infrastrukture kako bi se nosila s fluktuacijama obnovljivih izvora.
Stručnjaci također pozivaju na bolju regionalnu suradnju. Izolacija Pirenejskog poluotoka od europske mreže pogoršala je krizu, što upućuje na potrebu za jačim međudržavnim povezivanjem. Konačno, pitanje kibernetičke sigurnosti ne smije se zanemariti. Iako dokazi o napadu još ne postoje, sve veća digitalizacija energetskih sustava čini ih metom potencijalnih prijetnji.
Masovni nestanak struje u Španjolskoj nije samo lokalni incident, već upozorenje za cijeli svijet. Dok se globalna energetska tranzicija ubrzava, ravnoteža između inovacija i pouzdanosti postaje ključna. Ovaj događaj podsjeća nas da tehnološki napredak mora biti popraćen strateškim planiranjem i ulaganjima u otpornost sustava. U suprotnom, riskiramo da nas sunčani dani, poput onog u Madridu, ponovno zateknu nespremne.
