[vc_row][vc_column width=”1/3″]Veća proračunska potrošnja[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Joe Biden, izabrani predsjednik SAD-a. vođenje zemlje preuzet će u vrlo osjetljivoj situaciji – kada je potrebno osigurati ekonomski oporavak nakon snažnog udara uzrokovanog pandemijom koronavirusa.[/vc_column][/vc_row]

Američko gospodarstvo prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda ove će godine pasti preko četiri posto. Brzina i intenzitet oporavka ekonomije još su uvijek vrlo neizvjesni, jer prije svega ovise o epidemiološkoj situaciji i brzini kojom će početi cijepljenja, što bi stvorilo preduvjete za vraćanje u normalu.

Biden je u kampanji snažno kritizirao predsjednika Trumpa zbog, po njegovom mišljenju, neadekvatnog odgovora na krizu s koronavirusom, te je objavio svoj plan u sedam točaka koji, između ostalog, uključuje obvezno nošenje maski, povećanje broja testova, povećanje proizvodnje zaštitne opreme, uspostavu fonda za pomoć lokalnim vlastima, ulaganje od 25 milijardi dolara u proizvodnju i distribuciju cjepiva te ponovnu uspostavu (dobrih) odnosa sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

Naime, aktualni predsjednik Trump prvo je vrlo oštro kritizirao Svjetsku zdravstvenu organizaciju, a onda i donio odluku o izlasku SAD-a iz članstva, što je trebalo stupiti na snagu sredinom sljedeće godine.

Što se tiče ekonomskog programa izabranog predsjednika Bidena, u fokus je stavljeno jačanje srednje klase, veće porezno opterećenje bogatijeg dijela stanovništva i korporacija, izgradnja i obnova infrastrukture te smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Biden je tako u sklopu kampanje predstavio desetogodišnji infrastrukturni plan težak 1,3 bilijuna dolara. Plan bi trebao SAD usmjeriti ka nultoj stopi neto emisije stakleničkih plinova te stvoriti radna mjesta što bi dovelo do jačanja srednje klase.

U sklopu tog plana oko 400 milijardi predviđeno je za novi federalni program financiranja istraživanja i razvoja čišćih izvora energije, 100 milijardi predviđeno je za modernizaciju škola, 50 milijardi za popravak cestovne infrastrukture, 20 milijardi dolara za komunikacijsku infrastrukturu u ruralnim krajevima te 10 milijardi dolara za prometno povezivanje siromašnijih područja koja imaju nedovoljnu prometnu povezanost.

Što se tiče financiranja tog plana, ono bi se trebalo osigurati ukidanjem određenih poreznih olakšica za korporacije koje je uvela Trumpova administracija, smanjenjem porezne evazije, sprječavanjem izbjegavanja plaćanja poreza kroz rupe u poreznom zakonodavstvu te obustavom subvencija za fosilna goriva.

Biden namjerava povećati najvišu stopu poreza na dohodak na 39,6 posto, sa sadašnjih 37 posto, kao i najveću stopu poreza na dobit za korporacije s 21 na 28 posto. Također, socijalni doprinosi obračunavat će se i na iznose prihoda veće od 400 tisuća dolara – do sada je to bio maksimalni iznos na temelju kojeg se vršio obračun doprinosa. Osim toga, stopa poreza na dobit stranih podružnica američkih kompanija udvostručit će se na 21 posto.

Prema procjenama američkog Centra za porezne politike, ove bi porezne izmjene trebale u razdoblju od 2021. do 2030. povećati porezne prihode za čak 4 bilijuna dolara. Procjenjuje se da bi 93 posto tog povećanja platili porezni obveznici koji po prihodima spadaju u 20 posto najbogatijih.

Što se tiče planova za zdravstveno osiguranje, treba imati na umu da je Biden bio potpredsjednik u vrijeme Baracka Obame, kada je nastao tzv. Obamacare, što znači da će njegova politika ići u smjeru povećanja pokrivenosti stanovništva zdravstvenim osiguranjem. U kampanji se obećavalo da će Bidenov plan omogućiti da 97 posto Amerikanaca bude pokriveno zdravstvenim osiguranjem, što bi u desetogodišnjem razdoblju koštalo oko 750 milijardi dolara.

Kada je u pitanju jačanje pozicije SAD-a u globalnoj ekonomiji, to želi postići kroz jačanje srednje klase i ulaganja u inovacije. Također, u odnosima s Kinom po pitanju problema zaštite intelektualnog vlasništva i transfera tehnologije Biden to namjerava riješiti kroz stvaranje savezništava s drugim državama, a ne kroz neke jednostrane mjere koje bi SAD uvodio prema Kini.

Biden želi uvesti i povećanje minimalne plaće, koja bi na federalnoj razini trebala iznositi 15 dolara na sat. Namjerava reformirati i vizni sustav kako se ne bi destimuliralo zapošljavanje američkih radnika, ali isto tako želi povećati broj viza za useljenike, koji dolaze u zemlju zbog posla, piše Telegram.