Udruga Knjižni blok uputila je Vladi RH i Ministarstvu kulture “Inicijativu za knjigu”u kojoj traži hitno donošenje smjernica za kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere neophodne kako bi se hrvatskom izdavaštvu kao kreativnoj industriji osigurao stabilan razvoj knjižne branše i svih dionika u tzv. lancu knjige, od autora do čitatelja.
Kako se ističe u priopćenju, inicijativa se temelji na nedavno objavljenoj “Izjavi o namjeri poticanja razvoja kreativnih i kulturnih institucija u RH” kao osnovi za izradu i provedbu konkretnih mjera za razvoj kulturnih i kreativnih djelatnosti i jačanje institucionalne i infrastrukturne podrške u razvoju kreativne i kulturne industrije u razdoblju od 2016. do 2020., a koju su 2. studenoga 2015. potpisali ministri sedam zemalja.
“Vladi RH predlažemo da u okviru najavljenih strateških smjernica i operativnih programa i mjera poticanja razvoja kreativnih i kulturnih industrija prvi dokument te vrste donese za područje izdavaštva u kojem će se uspostaviti sinergija već spomenutih ministarstava potpisnika Izjave o namjeri poticanja razvoja kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj, s ciljevima, mjerama i nadležnostima te pokazateljima provedbe kojima se osigurava poboljšanje položaja knjige i knjižnog sektora, te praćenje rasta i razvoja sektora prema broju zaposlenih, broju objavljenih naslova, broju prodanih primjeraka, godišnjem prometu te drugim indikatorima”, stoji u priopćenju Knjižnog bloka.
Udruga napominje kako Knjižni blok od osnutka i prvih aktivnosti inzistira na međusektorskoj i međuinstitucionalnoj suradnji, upozoravajući na to da dva resorna ministarstva (Ministarstvo kulture i MZOS) ne mogu realizirati potrebnu promjenu u svim segmentima tzv. lanca knjige. “To se tijekom proteklih godina, a ne samo u mandatu ove vlade, i potvrdilo”, napominju.
Tragom preporuka objavljenih u studiji “Knjiga u fokusu – Potpora kreativnoj industriji” (2013.), Knjižni blok traži da prvi dokument za knjigu i izdavaštvo za razdoblje od 2016. do 2020. bude donesen najkasnije do 1. veljače 2016. kao strateški dokument s ciljevima, mjerama i nadležnostima te pokazateljima provedbe te modelima financiranja.
Također predlaže da u njega budu ugrađene dvije temeljne stavke: definiranje ciljeva za oporavak i razvoj knjižnoga sektora i poboljšanje statusa knjige i svih dionika u sektoru: autora (pisaca, prevoditelja, ilustratora…), nakladnika, knjižara, antikvara, knjižničara te drugih vezanih zanimanja u društvu, znanosti, kulturi i gospodarstvu općenito; te određivanje hitnih mjera za podršku svim dijelovima lanca knjige, od izdavaštva, knjižarstva i knjižničarstva, do poticanja produkcije i promocije čitanja, u javnome, privatnome i civilnome sektoru.
Mišljenje je Knjižnog bloka da državna politika prema knjizi i knjižnom sektoru, bez obzira na to koja politička opcija obnaša vlast, mora biti jedan od važnijih prioriteta za sve, pa je u tome smislu, ističu, inicijativa upućena svakoj Vladi RH, kako sadašnjoj tehničkoj, tako i svakoj budućoj. “Nadamo se i vjerujemo da će Vlada RH prepoznati nužnost izrade predloženoga dokumenta s ciljevima, mjerama i nadležnostima te pristupiti izradi Strategiji kreativnih i kulturnih industrija Vlade RH, u kojoj bi naš predloženi dokument bio sastavni dio”, napominju iz Knjižnog bloka.
Kao prve aktivnosti Knjižni blok predlaže hitno donošenje već dovršene Nacionalne strategije poticanja čitanja, osiguranje financiranja i početak njezine provedbe; osiguranje dodatnih sredstava za obnovu knjižnog fonda u knjižnicama, posebno u školskim, visokoškolskim te specijalnim; te razvoj neovisne knjižarske mreže kroz programe samozapošljavanja i razvoje malog poduzetništva u ovom sektoru.
Kao važne inicijalne aktivnosti kojima bi trebalo posvetiti pozornost također smatra zaštitu i poticanje autorskog rada (pisaca, prevoditelja, ilustratora, dizajnera …); osposobljavanje i zapošljavanje mladih na poslovima u nakladništvu, knjižarstvu, knjižničarstvu i vezanim zanimanjima; te uključivanje socijalno zanemarenih skupina u društvo putem knjige i čitanja i poticanje izvoza kroz poticanje prodaje prava na inozemna tržišta te širenje gotovih proizvoda na tržišta u zemljama regije te šire. “Naš je zajednički cilj da se knjiga i čitanje štite i vrednuju u svim segmentima obrazovanja i znanosti te društva i gospodarstva općenito, da utječu na rast zapošljavanja pa tako i rast BDP-a, da zauzmu i zadrže važnu ulogu u međunarodnoj suradnji i promicanju postignuća iz svih navedenih područja na regionalnoj, europskoj i globalnoj razini, kao i da pomognu očuvanju razvoju hrvatskog jezika”, ističu iz Knjižnog bloka.
“Držimo da će provođenje potpornih mjera, ostvarivanje zadatih ciljeva, međusektorska i međuinstitucionalna suradnja potaknuti oporavak izdavaštva i knjižarstva kao nekoć sjajne industrijske grane, a danas kreativne industrije s najlošijim ekonomskim pokazateljima, te oporavak knjižničarske grane, posljedično i poboljšanje statusa knjige, autora, ilustratora, dizajnera i svih drugih karika lanca knjige u našemu društvu”, zaključuju.
