Klimatski neutralna Europa najvažniji je cilj EU 21. stoljeća

Igor Grozdanić za Slobodnu Dalmaciju
O europskom Zelenom planu, dekarbonizaciji energetike, Instrumentima promjena u energetskoj tranziciji, plinofikaciji Dalmacije i ulozi plina i obnovljivih izvora energije koji se spominju kao najvažniji izvori energije u energetskoj tranziciji kolega Jozo Vrdoljak je razgovarao  s energetskim stručnjakom mlađeg naraštaja Igorom Grozdanićem.

Grozdanić je energetičar i ekonomist, inženjer elektrotehnike, završio je dva poslijediplomska znanstvena studija iz područja energetike i ekonomije i studij elektrotehnike. Bavi se područjem energetskog planiranja, obnovljivih izvora energije, područjem razvojnih strategija Zelenog plana i uloge prirodnog plina u Hrvatskoj. Angažiran je bio u Njemačkoj kao istraživač iz područja energetske ekonomije. Dobitnik je nagrade Hrvoje Požar. Fokus interesa su mu: uloga plina u energetskoj tranziciji i niskougljičnom gospodarstvu, obnovljivi izvori, cjelovita energetska tranzicija i dekarbonizacija plina.

– Želio bih odmah naglasiti najvažnije: cilj bilo koje strategije, politike ili policy okvira je omogućiti građanima i poduzetnicima pristupačnu i uvijek dostupnu energiju. Prvo se tiče cijene, drugo energetske sigurnosti. U policy okviru moraju biti ravnopravno zastupljeni svi ključni elementi: tehnološki, ekološki, klimatski, energetski i ekonomski.  Moramo mijenjati i trenutnu energetsku i društvenu paradigmu u Hrvatskoj koja još uvijek funkcionira inercijom sustava, ali tek na kraći rok. Na duži rok ona nije održiva i treba hitno potaknuti promjene koje će omogućiti da iz sadašnjeg, nefleksibilnog i otpornog na inovacije i suvremene trendove, izraste novi moderni energetski sustav, koji će biti ekonomski isplativ i ekološki održiv. Europski Zeleni plan će nam tu pomoći, a okviri i regulativa) Energetske unije EU će nam to do kraja omogućiti kroz prožimanje unutar 5 dimenzija. Prva i jedna od najvažnijih dimenzija je dekarbonizacija energetskog i plinskog sektora. Ona prožima i pitanje OIE kao nove paradigme. Obnovljivi izvori su konceptualno sasvim drugo rješenje. Nema energenta koji se kupuje, osigurava se proizvodnja na mjestu potrošnje što potiče razvoj potpuno novih i fleksibilijih poslovnih modela koji do sada nisu viđeni. Pojavljuju se mogućnosti građanske energije, energetskih zajednica na ravnopravnim osnovama, investiranje vlastite ušteđevine u razvoj tih potencijala. Obnovljivi izvori postaju najsnažniji temelj industrije 4.0 i klimatski neutralnog svijeta. To uviđaju i naše renomirane tvrtke, INA, HEP i Gradska plinara Zagreb.Hrvatska se prije svega treba pronaći u novim globalnim procesima, treba dobro pogoditi svoj budući “idealni” energetski miks (koji uvažava naše resurse, znanje i komparativne prednosti). Osobno se zalažem za miks u koje će prirodni plin (raspoloživ, pristupačan i ekološki prihvatljiv) biti dio energetske tranzicije, zajedno s predvodnikom i novom paradigmom, obnovljivim izvorima energije (u Slavoniji biomasa, geotermalne i bioplin, u Dalmaciji vjetar, solar zajedno s plinom za proizvodnju električne energije, hlađenje i grijanje).

Govorio je i o zelenim politikama

– Hrvatska se pokrenula po pitanju regulative i strategije i to treba pozdraviti, a EU je početkom siječnja „stisnula papučicu za gas“. Krajem prošle godine Vlada RH je prihvatila Nacionalni integrirani energetski i klimatski plan Republike Hrvatske, a nekoliko tjedana kasnije Europski parlament je predložio dugonajavljivani Europski zeleni plan. 14. listopada 2020. je izašlo Godišnje izvješće Energetske Unije EU (prvo nakon donošenja Zelenog plana) s desetak popratnih dokumenata. Jedan od njih je subvencije za fosilna goriva u zemljama EU. Drugim riječima, vrlo jasno je dato do znanja da su fosilna goriva „Out“ i da su najbolji dani sadašnjeg energetskog sustava, temeljenog na fosilnim energentima, iza nas. Naime, s jedne strane, fosilni energenti ugljen i nafta, bili su neophodni resurs za razvoj i napredak civilizacije, a danas, s druge strane, ako se ne smanji njihov utjecaj na okoliš riskiraju uništavanje civilizacije. U tom kontekstu za mene osobno energetska tranzicija, odnosno globalna energetska transformacija, predstavlja proces dekarbonizacije globalne ekonomije.  To je generacijski projekt i cjelovita društvena zadaća sudjelovanja u promjenama od postojećeg modela do nove paradigme zamjene jednog geostrateškog resursa, odnosno izvora energije drugim. Pri čemu sam mišljenja da će prirodni plin biti vrlo aktivni sudionik, odnosno važan resurs energetskog miksa u tranzicijskom razdoblju ka dekarboniziranoj budućnosti. U cijeloj toj novoj ‘policy’ priči postavlja se pitanje uloge prirodnog plina i njegovog energetskog pa i tzv. emisijskog vrednovanja zbog promjena osnovnih postavki europske energetske politike, a u svjetlu nastale velike društvene paradigme koja se upravo događa.

Naglasio je kako Europa treba jedinstvenu strategiju. Jedinstvena energetsko-niskougljična strategija i pripadajuće provedbene politike rezultirala bi značajnijim i učinkovitijim korištenjem svih izvora energije, a posebno energije sunca i vjetra.

O strateškom projektu LNG terminala na otoku Krku, Grozdanić je naglasio kako se ovdje radi o ohrabrujućem projektu koji je za Hrvatsku važan kako u opskrbnom, tako i u strateškjom smislu.

– Ovo je naznaka početka jednog lijepog i dugogodišnjg planiranog projekta koji je imao svoj turbolentan i trnoviti put. A počelo je sve davne jeseni 1989. prije 31 godinu. Ratne godine, previše kalkuliranja i nespremnost policy makera da pomognu da se taj projekt sagradi tada su ga bacili na margine. Ovo je priča o projektu koju je struka očuvala sve ove godine, doslovno se prenosila s koljena na koljeno, mnogi su ugradili dio sebe u ovaj projekt (koji je krenuo veliko, ali trebamo biti sretni što je konačno dovršen).  LNG projekti puno pridonose i Energetskoj Uniji EU i stvaranju sigurnosti tržišta plina i energenata. Hrvatskoj LNG puno toga dobroga može donijeti, od stabilizacije energetskog sektora, konačne plinofikacije Dalmacije do veće uporabe plina u kogeneracijama, prelasku gas to power i novim tehnologijama, plinofikacije industrije (povećanje energetske učinkovitosti i smanjenju CO2 – razvoj ESCO projekata putem plina), infrastrukture- povećanje broja pumpi na alternativna goriva do podizanje proizvodne industrije i povećanje tržišnog natjecanja na tržištu plina. Na kraju krajeva i kvalitetniju (cjenovnu, energetsku, klimatsku, tehnološku i okolišnu) valorizaciju projekata prirodnog plina i samog prirodnog plina. Još jedan projekt kreće dobro, a to je projekt Energetska tranzicija u srcu lokalnog razvoja.

Foto: Screenshot

You may also like

0 comments