[vc_row][vc_column width=”1/3″]Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg u utorak je ustvrdio da su klimatske promjene kao globalni fenomen jedan od najvećih okolišnih izazova ovog stoljeća.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Istaknuo je da je trenutna procjena ukupnog ulaganja u provedbu nacionalne Strategije za prilagodbu klimatskim promjenama oko 3,5 milijarde eura, od čega se najveći dio iznosa planira osigurati putem fondova EU, dok će sredstva državnog proračuna iznositi svega 0,05 posto ukupnog iznosa.[/vc_column][/vc_row]
“Više od polovice procijenjenog iznosa ide na provedbu strukturnih mjera, naročito u poljoprivredi i šumarstvu te u energetici i turizmu”, rekao je Šiljeg u Kući Europe na završnoj konferenciji projekta “Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama” financiranog u sklopu Prijelaznog instrumenta Europske unije za Hrvatsku.
Kroz taj projekt, vrijedan gotovo 800.000 eura, izrađen je nacrt nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. te nacrt Akcijskog plana za prvo petogodišnje razdoblje.
“Kroz ovaj projekt se pristupilo izradi preciznog klimatskog modeliranja za Hrvatsku u dva vremenska razdoblja; za razdoblje od 2011. do 2040. godine i za razdoblje od 2041. do 2070. godine u dva scenarija na superračunalu VELEbit, koji je upravo kupljen u tu svrhu”, istaknuo je državni tajnik Šiljeg. Rekao je da rezultati klimatskog modeliranja pokazuju kako se mogu očekivati promjene raznih klimatskih parametara – od porasta srednje godišnje temperature zraka, smanjenja kišnih razdoblja i povećanje sušnih razdoblja, do porasta srednje razine mora.
“Sve ovo imat će različiti utjecaj na sektore te je u Strategiji obrađeno 10 područja u kojima se treba djelovati kako bi se izgradila otpornost društva na klimatske promjene (…). Izdvojeno je 80-ak mjera sa brojnim akcijama koje su regulatornog, projektno-strukturnog, edukacijskog i istraživačkog karaktera”, rekao je Šiljeg i istaknuo kako je među njima dosta onih mjera u koje Hrvatska inače treba ulagati, ali što prije, kako bi se smanjile štete od već vidljivih klimatskih promjene i ekstrema, kao primjerice zaštita poljoprivrednih kultura od tuče ili razvoj infrastrukture za zaštitu od poplava.
Šiljeg je kazao i kako Ministarstvo planira nastaviti i s projektima edukacije o klimatskim promjenama, programima financiranja primijenjenih istraživanja radi jačanja spoznaja o utjecaju klimatskih promjena i razvoja mjera koje će omogućiti smanjenje ranjivosti i jačanje otpornosti ranjivih sektora. Istaknuo je i važnu ulogu i očekivanja od regionalne i lokalne zajednice koja svoj razvoj treba promišljati uzimajući u obzir učinke klimatskih promjena na svom području. Rekao je da je Ministarstvo osiguralo sredstva iz fondova EU za potrebe izrade sektorskih akcijskih planova i lokalnih akcijskih planova prilagodbe klimatskim promjenama.
Premda se ovaj projekt završava, Šiljeg je kazao da njihov posao rada na Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama i na Akcijskom planu ide dalje. Najavio je da im slijedi postupak strateške procjene utjecaja na okoliš, poslovi savjetovanja s javnošću i procedura slanja dokumenata prema Vladi RH i u Hrvatski sabor radi usvajanja.
Podsjetio je kako znanstvena zajednica gotovo konsenzusom upozorava da se klimatske promjene ne mogu više izbjeći već se samo može ublažiti njihov negativni utjecaj. Kazao je da Sredozemni bazen spada u vrlo ranjivo područje, naročito s aspekta povećanja sušnih razdoblja, pa je i Hrvatska kao dio tog bazena izložena negativnim učincima klimatskih promjena. Recentna događanja poput ekstremnih hladnoća i pucanja vodovodnih cijevi u Dalmaciji i ledoloma u Gorkom Kotaru, pa ekstremne ljetne vrućine, visoke vode, klizišta i bujice kao primjerice nedavno u Ninu i Zadru, ukazuju na prijetnje kojima smo već sada izloženi, kazao je Šiljeg.
Zamjenica šefa Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirella Rašić naglasila je kako su klimatske promjene već nastupile te da to možemo prepoznati i osjetiti i kao obični ljudi bez poznavanja čitave teorije o klimatskim promjenama i modela projekcija. Naglasila je kako su znanstvenici dokazali i ustanovili ključnu uzročnu vezu između klimatskih promjena i djelovanja čovjeka, odnosno gospodarstva u cjelini.
“Klimatska pitanja od izuzetne su važnosti za Europsku uniju i to je jedan od naših 10 prioriteta”, istaknula je Rašić.
Naglasila je kako je cilj ovog projekta u vrijednosti od skoro 800.000 eura bila ne samo izrada nacrta nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu već i izrada nacrta Akcijskog plana te definiranje ranjivih sektora u gospodarstvu kao i definiranje ukupnih napora društva u borbi protiv klimatskih promjena odnosno prilagodbi promjenama koju su se već dogodile ili će se dogoditi.
