Pitanje imigracije u Europsku uniju u Slovačkoj, koja je tužila EU zbog nametanja migrantskih kvota, je obilježeno činjenicom da se događa u predizborno vrijeme, rekao je u srijedu u Bratislavi slovački predsjednik Andrej Kiska.
“Uvjeren sam da bi, kad pred Slovačkom ne bi bili izbori, do kojih je manje od 100 dana, i diskurs i koraci koje poduzima slovačka vlada na tom području možda išli malo drukčijim putem”, rekao je Kiska na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitaroviću odgovarajući na pitanje da prokomentira tužbu koju je njegova zemlja podnijela protiv EU zbog pitanja migrantskih kvota i moguće posljedice po Slovačku. “No, ako je vlada uvjerena u to da raspolaže čvrstim argumentima, onda ima pravo i u interesu joj je da takvu tužbu i podnese”, dodao je Kiska, naglasivši da će on, kao predsjednik države, u tom pogledu ponavljati ono što tvrdi od početka migracijske krize, a to je da svi moraju iskazati solidarnost, ali i težiti tome da ova kriza ne dovede do podjela u Europskoj uniji
Grabar-Kitarović je u odgovoru na isto pitanje rekla kako oduvijek zastupa pravo svake države da sama odlučuje “o onim politikama koje nisu u domeni u kojoj se dijeli suverenitet”, napomenuvši kako je pitanje kvota pitanje svim državama da li će se toga držati ili ne, odnosno hoće li pristati na sustav kvota kako ga je zamislila Europska komisija “No od početka njihova spominjanja ističem kako kvote nisu dobro rješenje. One mogu biti samo privremeno rješenje, no njima se neće riješiti korijenski uzroci migracija”, naglasila je Grabar Kitarović, ponovivši još jednom da je riječ o složenom problemu s kojim će se Europa suočavati još godinama pa su nužna sveobuhvatna rješenja.
S jedne je strane, kazala je predsjednica, riječ o humanitarnom pitanju zbrinjavanja ljudi koji bježe pred opasnošću, ali je “s druge strane to i pitanje nacionalne sigurnosti, gospodarsko pitanje i pitanje integracije tih ljudi u naša društva. Zato je nužno pronaći zajedničku europsku politiku, ne samo u odgovoru na posljedice krize, nego i na njezine uzroke”. “Koliko god priznavali svakome pravo na bolji život, činjenica je da ni Europska unija ni naše zemlje pojedinačno nemamo kapacitete primiti sve one u svijetu koji danas migriraju. Riječ je o milijunima i milijunima ljudi”, istaknula je, dodavši da se u ovom trenutku treba kratkoročno pobrinuti za to da se problem zaustavi tamo gdje i počinje za Europsku uniju, a to je grčko-turska granica
Potrebno je, nastavila je, uhvatiti se u koštac s problemima izvan EU koji uzrokuju te migracije, a to se može postići samo kombinacijom diplomatskih i obrambenih aktivnosti, poput borbe protiv terorizma, te razvojnom pomoći koja će se usredotočiti na edukaciju, promicanje tolerancije, uklanjanje uzroka siromaštva i svih drugih korijenskih uzroka krize”Treba, dakle, uvijek pokazivati humano lice, ali i štititi vrijednosti Europske unije na kojima je nastala, štititi našu solidarnost, ali i osigurati da Europska unija bude onakva kakvu smo je zamislili i izgrađivali i da sloboda kretanja ostane jedno od temeljnih načela”, zaključila je.
