Kina uvela visoke carine na američki LNG

Trgovinski rat
Slabljenje nacionalne valute se često koristi u trgovinskim ratovima. Kinezi su to sada učinili u trgovinskom ratu protiv Sjedinjenih Država.

Narodna banka Kine je nakon propalih trgovinskih pregovora oštro oslabila juan u odnosu na dolar za 0,6 posto. Analitičari već godinama govore o “devalvacijskoj utrci” u kojoj mnogi sudionici u međunarodnoj trgovini pokušavaju oslabiti svoje valute kako bi stekli konkurentske prednosti na stranim tržištima, strance držali dalje od svojih.

Sjedinjene Države su histerične u vezi s tim, jer je u svijetu prevelika količina dolara i stoga ne mogu posegnuti za ovom mjerom pod jednakim uvjetima. Zato i gube, a svaki put kada izgube u poštenom natjecanju vrište “To nije pošteno!”.

Amerikancima zbog jakog dolara nije isplativo prodavati svoju robu drugim zemljama, a američko tržište postaje atraktivno za invaziju strane robe. Ipak, devalvacija pogađa i ušteđevine stanovništva, što je rizik ovakvih odluka.

Peking je toga svjestan, ali je alternativa gora. Jer ako njihovo tržište preplavi strana roba, tada se uništava nacionalna proizvodnja, zatvaraju se tvornice, mala i srednja poduzeća, ne naplaćuju se porezi i povećava se nezaposlenost, a kada ljudi ostaju bez posla, ne mogu ništa ni kupiti.

Ciljanu mjeru Kine slabljenja juana u odnosu na dolar za 0,6% prate protumjere vlade da se zaštiti domaće stanovništvo. U odgovoru na američke carine, Kina je carine na američki LNG povećala na 25%, što je udar na jednu od ključnih točaka propalog trgovinskog sporazuma.

Ovom odlukom su bez sumnje oduševljeni američki konkurenti u Kini, posebno Katar i Australija, ali i Rusija, čija je kompanija Novatek revidirala prognoze izvoza i računa na preuzimanje dijela kineskog tržišta ukapljenog plina.

Europska unija u prvom je kvartalu smanjila višak u robnoj razmjeni sa Sjedinjenim Državama, ali je povećala manjak u razmjeni s Kinom, pokazale su u četvrtak prve procjene Eurostata.

Višak u robnoj razmjeni 28-članog EU-a sa SAD-om skliznuo je na 33,9 milijardi eura, s 36,2 milijarde eura u istom razdoblju 2018., objavio je Eurostat. S Kinom je trgovinski manjak EU-a povećan na 49,4 milijarde, sa 46,9 milijardi eura. U prva dva ovogodišnja mjeseca trgovinski je višak sa SAD-om uvećan, dok je porastao deficit u razmjeni s Kinom, primjećuje Reuters.

EU je pogođen američkim carinama i prijetnjama novim carinama, pri čemu se SAD stalno žali na stanje robne bilance. Paralelno se i Washington i Bruxelles žale da Kina želi slobodnu trgovinu ali uz nelojalnu konkurenciju.

Ukupni manjak u robnoj razmjeni EU-a sa svijetom u prvom je kvartalu 2019. uvećan na 24 milijarde eura, s 9,6 milijadi eura u istom razdoblju prošle godine. Izvoz EU-a u ostatak svijeta porastao je za 3,1 posto, na 483,6 milijardi eura. Uvoz je porastao za 6,1 posto, na 507,6 milijardi, pokazali su sezonski neprilagođeni podaci.

Deficit u razmjeni u prvom je redu rezultat uvoza energije, posebice iz Rusije i Norveške. Najizrazitije promjene zabilježene su u razmjeni s Turskom i Južnom Korejom, s kojima robna bilanca EU-a sada iskazuje manjak dok je u prva tri mjeseca prošle godine pokazivala višak.

U 19-članoj eurozoni trgovinski višak smanjen je pak u prvom ovogodišnjem tromjesečju na 43,5 milijardi eura, sa 46,5 milijardi godinu dana ranije. Izvoz je pritom uvećan za 3,9 posto, na 575,6 milijardi eura. Uvoz je porastao 4,8 posto, na 532,2 milijarde eura, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

You may also like

0 comments