Analiza CNN-a
Prošli su mjesec dvije zemlje rekle da njihovo prijateljstvo “nema granica”. Međutim, to je bilo prije nego što je Rusija počela rat u Ukrajini.
Sad, kad je rusko gospodarstvo pogođeno sankcijama cijelog svijeta, postoji dokaz da je volja i mogućnost Kine da pomogne svom sjevernom susjedu ograničena. Peking je odbio osuditi rusku invaziju na Ukrajinu, ali želi izbjeći utjecaj sankcija, koje je u nekoliko navrata okarakterizirao i kao neefikasni način rješavanja krize.
“Kina nije strana u ukrajinskoj krizi i ne želi biti pogođena sankcijama”, rekao je u utorak kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi u telefonskom razgovoru sa španjolskim kolegom.
Peking je također podupro svog veleposlanika Fana Xianronga u Ukrajini, koji je izjavio da Kina nikad neće napasti Ukrajinu. “Mi ćemo pomoći, posebno ekonomski”, rekao je Xianrong u priopćenju.
Bojazan da bi kineske kompanije zbog povezanosti s Rusijom mogle biti suočene s američkim sankcijama potaknula je proteklih dana epsku rasprodaju kineskih dionica. Taj je pad preokrenut u srijedu kada je Peking obećao da će provoditi politiku kako bi potaknuo svoju nestabilnu ekonomiju i održao stabilna financijska tržišta.
Američki dužnosnici u ponedjeljak su CNN-u rekli da imaju informacije koje pokazuju da je Kina pokazala otvorenost odgovoriti na ruske zahtjeve a vojnom i financijskom pomoći, što je Kina demantirala, nazvavši to dezinformacijom.
Analitičari kažu da Kina pokušava postići osjetljivu ravnotežu između retoričke potpore Rusiji, ali bez daljnjeg antagoniziranja SAD-a.
Peking i Moskva dijele strateški interes u suprotstavljanju Zapadu. Ipak, kineske banke ne mogu si priuštiti gubitak pristupa američkim dolarima, a mnoge kineske industrije ne mogu si priuštiti da budu lišene američke tehnologije.
Iako je Kina ruski trgovinski partner broj 1, Peking ima druge prioritete. Trgovina između dvije zemlje čini do 2 posto ukupnog obujma kineske trgovine. Europska unija i Sjedinjene Američke Države imaju puno veće udjele, prema podacima kineske carinske statistike od prošle godine.
Evo nekih mjera koje je Peking poduzeo u posljednjih nekoliko tjedana kako bi se distancirao od izolirane i raspadajuće ruske ekonomije, piše CNN.
Kineskom valutom juan ne trguje se potpuno slobodno, nego se kreće unutar raspona koje su odredili dužnosnici Narodne banke Kine (PBOC). Prošlog tjedna udvostručili su raspon trgovanja rubljama, omogućivši brži pad ruske valute.
Od početka rata u Ukrajini, rublja je već izgubila više od 20% svoje vrijednosti u odnosu na dolar i euro. Dopuštajući da ruska valuta padne u odnosu na juan, Peking ne čini uslugu Moskvi.
Rusi će morati plaćati više u rubljama za proizvode iz kineskog uvoza, poput pametnih telefona i automobila. Kineski brendovi telefona kao što su Xiaomi i Huawei iznimno su popularni u Rusiji, a prije rata natjecali su se s Appleom (AAPL) i Samsungom (SSNLF) za vodstvo na tržištu.
Kineski proizvođači automobila, kao što su Great Wall Motor i Geely Auto, zauzimaju 7% ruskog tržišta, s više od 115.000 prodanih vozila prošle godine. Great Wall Motor prestao je isporučivati nove automobile salonima u Rusiji zbog fluktuacija tečaja.
Proširenje opsega trgovanja omogućilo bi juanu da drži korak s divljim promjenama tečaja rublje, tako da kineske tvrtke mogu “bolje shvatiti veličinu ili trend budućih fluktuacija tečaja i smanjiti tečajne rizike korištenjem metoda zaštite, kao što su derivati,” prema prošlotjednom izvješću China Business Network, agencije u državnom vlasništvu.
Trenutačno se oko 25 milijardi dolara trgovine Kine i Rusije odvija u juanima, izvijestili su kineski državni mediji.
Najznačajnija pomoć koju bi Kina mogla ponuditi Rusiji je kroz 90 milijardi dolara vrijednih rezervi koje Moskva drži u juanima, napisala je Alicia García-Herrero, glavna ekonomistica za Aziju i Pacifik u Natixisu, u istraživačkom izvješću u utorak.
Sankcije su zamrznule oko 315 milijardi dolara vrijednih ruskih rezervi – ili otprilike polovicu ukupnih – budući da su zapadne zemlje zabranile poslovanje s ruskom središnjom bankom.
Ruski ministar financija Anton Siluanov rekao je ovog tjedna da zemlja želi koristiti rezerve u juanima nakon što je Moskvi blokiran pristup američkim dolarima i eurima, javljaju ruski državni mediji.
PBOC do sada nije komentirao svoj stav u vezi s tim rezervama.
Ako bi Kina dopustila Moskvi da svoje rezerve u juanima pretvori u američke dolare ili eure, “to bi očito pomoglo u trenutnom stanju Rusije”, istaknula je García-Herrero. Međutim, “reputacijski rizik potencijalnog kršenja zapadnih sankcija bio bi veliki korak za PBOC i stoga je vrlo malo vjerojatan”, rekla je.
“Dugoročni dobici približavanja Rusiji možda neće odgovarati učinku zapadnih ulagača koji iznenada gube interes za Kinu”, dodala je.
Sankcije koje su uvele Sjedinjene Američke Države i Europska unija znače da dva najveća svjetska proizvođača zrakoplova, Boeing (BA) i Airbus (EADSF), više nisu u mogućnosti isporučivati rezervne dijelove niti pružati podršku za održavanje ruskih zračnih prijevoznika. Isto vrijedi i za proizvođače mlaznih motora.
To znači da bi ruski zračni prijevoznici mogli ostati bez dijelova u roku od nekoliko tjedana ili letjeti avionima bez zamjene opreme onoliko često koliko je preporučeno za siguran rad.
Ranije ovog mjeseca, visoki ruski dužnosnik rekao je da je Kina odbila poslati dijelove zrakoplova Rusiji jer Moskva traži alternativne zalihe.
Ruska državna novinska agencija Tass citirala je Valerija Kudinova, voditelja u ruskoj agenciji za zračni prijevoz, da će Rusija tražiti mogućnosti nabavke dijelova iz zemalja uključujući Tursku i Indiju, nakon neuspjelog pokušaja da ih nabavi iz Kine. “Koliko ja znam… Kina je odbila”, rekao je Kudinov.
U odgovoru na CNN-ov zahtjev za komentarom, kinesko ministarstvo vanjskih poslova ponovilo je protivljenje Pekinga sankcijama dodajući da će Kina i Rusija održati “normalnu gospodarsku i trgovinsku suradnju”.
Kina i Rusija osnovale su 2017. zajedničko ulaganje u civilno zrakoplovstvo za izgradnju novog dugolinijskog širokotrupnog putničkog zrakoplova, nastojeći parirati duopolu Boeinga i Airbusa. Proizvodnja CR929 je započela, ali nesuglasice oko dobavljača uzrokovale su kašnjenja. Isprva se očekivalo da će avion biti ponuđen kupcima 2024., no Rusija je odgodila vremenski okvir na 2028. do 2029. godine.
Svjetska je banka nakon invazije na Ukrajinu zaustavila sve svoje programe u Rusiji i Bjelorusiji. Od 2014. Rusiji nije odobrila nijedan novi zajam ili ulaganja, a Bjelorusiji od 2020.
Možda još više iznenađuje odluka Azijske banke za infrastrukturna ulaganja sa sjedištem u Pekingu da učini to isto. U priopćenju ranije ovog mjeseca rečeno je da obustavlja sve svoje aktivnosti vezane uz Rusiju i Bjelorusiju “kako se odvija rat u Ukrajini”. Taj je potez bio “u najboljem interesu” banke, dodaje se.
Frustrirana relativnim nedostatkom utjecaja u Svjetskoj banci (sa sjedištem u Washingtonu, DC) i Azijskoj razvojnoj banci (gdje je Japan glavna sila), Kina je 2016. pokrenula AIIB. Osim što je domaćin sjedištu, iz redova Kine je i predsjednik banke i ima 26,5% glasova. Indija i Rusija imaju 7,6%, odnosno 6%.
Odluka AIIB-a da obustavi aktivnosti u Rusiji znači da je na čekanju 1,1 milijardu dolara odobrenog ili predloženog zajma usmjerenog na poboljšanje cestovne i željezničke mreže u zemlji, prenosi N1.
