[vc_row][vc_column width=”1/3″]IEA očekuje kako će obnovljive energije imati jednake kapacitete napajanja kao i ugljen do 2040, jer korištene ugljena dosegnulo je vrhunac 2013. među najvećim svjetskim potrošačima energije, [/vc_column][vc_column width=”2/3″]No, najveći zagađivač planete danas je predvodnik revolucije za čistom energijom, navode iz IEA. Jedna trećina njihovih solarnih postrojenja i vjetrenjača do 204. godine izgradit će se u Kini, a strategija im ja i 40 posto globalnih ulaganja u električne automobile.
U Kini je korištenje ugljena dosegao vrhunac prije četiri godine, a poslije 2025. godine planiraju smanjiti svoju ulogu u velikom izvozu nafte u Indiju.[/vc_column][/vc_row]
Još je jedan pokazatelj kako dolazi do promjena sve razvijenija ekonomija koja se odmiče od energetski teških industrija, te se usmjeravaju ka čišćenju zraka čije onečišćenje uzrokuje gotovo dva milijuna preuranjenih smrtnih slučajeva godišnje. Kako cijene obnovljive energije padaju, tako utječu na smjer politike, jer solarna će energija predviđa se Kini pružiti najjeftiniji izvor energije. Procjenjuju kako će obnovljivci preuzeti vodstvo nad plinom kao izvorom energije do 2020. godine a ugljenom do 2030. godine.
Do nedavno, kineska je ekonomija bila usredotočena na izvoz. Zato su posljednjih 15 godina potrošiti puno novca na energetske izvore kako bi se opskrbili gorivom, jer je 260 milijuna ljudi donedavno ovisilo o drvenom ogrjevu. Takav je ekonomski razvoj donio u naslijeđe problem s okolišem, jer samo 2 posto kineske populacije udiše zdrav zrak.
Nove državne odluke donesene su sa namjerom povratiti bolju kvalitetu zraka te su se u prvo koraku orijentirali na prirodni plin, koji je najmanje štetan od svih fosilnih goriva, i na obnovljivce. Korištenje prirodnog plina ju Kini je iznosilo oko 210 milijarde kubičnih metara prošle godine, a predviđa se rast na 400 milijardi kubičnih metara do 2040. godine. Njihov će se izvoz tada moći mjeriti s izvozom Europske Unije, drugim glavnim igračem svjetske trgovine.
Kina je već sada predvodnik u obnovljivoj energiji. Na prvom su mjestu u svijetu po instaliranom kapacitetu korištenja energije vjetra, solarne energije i hidroenergije. Do 2040. godine će Kina predstavljati 40 posto svjetske količine stvaranja energije, predviđaju iz IEA. Ugljen, koji danas iznosi 67 posto njihove energetske potrošnje, trebao bi do tada pasti na 40 posto.
Tempo kojim Kina radi ekonomsku tranziciju, brzina promjene njihove energetske potrošnje bit će od najviše važnosti za postizanje globalnih i klimatskih ciljeva. Iz IEA tvrde kako će, ako bude potrebno i 10 godina više, povećat će se potrošnja fosilnih goriva te povećati emisiju ugljika na 2.7 milijardi tona. Ukoliko im bude potrebno 10 godina manje, to će olakšati atmosfru za 5.3 milijardi tona emisije ugljika, piše Bloomberg.
Preveo Ivo Ott
