[vc_row][vc_column width=”1/3″]Analiza Poslovnog dnevnika[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Kina neće odigrati najmoćniju kartu koju drži u trgovinskom ratu s Amerikom, a to je golemi portfelj američkih državnih obveznica.[/vc_column][/vc_row]
Naime, u tom bi slučaju, smatraju američki analitičari, “pucala sama sebi u nogu”. Kako podsjeća CNN, u kineskoj riznici nalazi se 1,12 bilijuna dolara vrijedne obveznice SAD-a. Kako se američko-kineski rat intenzivira, među investitorskom zajednicom sve je više pitanja hoće li se Peking u odmazdi odlučiti za prodaju (dobrog) dijela tog portfelja.
Lepeza protumjera koju Kina može iskoristiti kreće od pada vrijednosti juana preko blokade izvoza rijetkih minerala do organiziranog bojkota američke robe, uključujući i sadašnji simbol američke industrije – iPhone. Međutim, najavom američkog predsjednika Donalda Trumpa prije desetak dana da uskoro kreće novi krug carina na uvoz kineske robe, među investitorima u obveznice pojavile su se špekulacije hoće li Kina početi prodavati američki dug.
“Gorivo” takvim špekulacijama daju i kineski državni mediji koji pišu kako tamošnji ekonomisti raspravljaju o “mogućnosti prodaje obveznica SAD-a”. Međutim, takav dramatičan potez izazvao bi potres na globalnim financijskim tržištima iz kojeg neokrznuta ne bi izašla ni sama Kina. Naime, prodaja nekoliko stotina milijardi vrijednih obveznica dovela bi do prodajnog pritiska i posljedičnog pada cijene tih vrijednosnica. To bi pak dovelo do skoka prinosa s obzirom da se cijena i prinos kreću u suprotnim smjerovima.
To ne bi bio bezazleni scenarij s obzirom da prinos na 10-godišnju američku obveznicu služi kao mjerilo za druge oblike kreditiranja. A to znači da bi naglo poskupjeli krediti banaka, od stambenih kredita do zajmova američkim kompanijama. Financijska tržišta u tom bi slučaju potresla zabrinutost, a pad vrijednosti američkih obveznica iscrpio bi i kineske financijske rezerve te narušio povjerenje u Kinu kao odgovornog sudionika na globalnom financijskom tržištu.
“Kina to neće učiniti jer je besmisleno”, ocjenjuje za CNN Barry Bannister, direktor analize u investicijskoj tvrtki Stifel. Prema mišljenju Michaela Hirsona, nekadašnjeg glavnog predstavnika američkog ministarstva financija u Kini, posljednja stvar koju Peking želi jest narušiti vrijednost preostalog udjela američkih obveznica.
Takav potez smanjio bi kineske devizne rezerve čime bi se ograničile sposobnosti Pekinga u obrani tečaja i održavanja financijske stabilnosti. Okretanje prema drugim prvoklasnim obveznicama također nije idealno rješenje za Peking. Naime, dok američke obveznice donose 2,2 posto prinosa, japanske i njemačke 10-godišnje obveznice bilježe negativan prinos.
U tom kontekstu vjerojatnije je da će se Kina u trgovinskom ratu odlučiti na drugačije protumjere. Krajem prošlog tjedna kinesko ministarstvo trgovine objavilo je kako priprema “crnu listu” stranih kompanija koje krše tržišna pravila, odgovarajući na američku zabranu izvoza komponenti proizvođaču telekomunikacijske opreme Huaweiju, piše Poslovni dnevnik.
