[vc_row][vc_column width=”1/3″]Kineski predsjednik odlučio je ponovno partiji povjeriti ključne pozicije, a oporbi iz Hong Konga otvoreno se prijeti represivnim mjerama[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Preobrazba koju je Kina doživjela tijekom protekla tri desetljeća, kada je iz tehnološki i gospodarski zaostale zemlje prerasla u ekonomsku velesilu koja okuplja najveći konglomerat tvornica na svijetu vjerojatno je najspektakularniji uspon jedne države u povijesti čovječanstva. No ovaj gospodarski uspon nije pratio i razvoj kineskog društva u političkom smislu, piše Večernji list>[/vc_column][/vc_row]
Ma koliko god Kina danas bila tehnološki i gospodarski jaka, politička scena navlas je ista kao i krajem osamdesetih godina. Država je danas, prema nizu pokazatelja, tri puta snažnija od Kine iz vremena događanja na trgu Tiananmen, u društvu se razvio srednji građanski sloj, no Kina je i dalje udaljena od političkih reformi. Jedini stvarni vladar u Kini je Komunistička partija Kine, a jedini stvarni gospodar situacije je kineski predsjednik Xi Jinping. Politika čvrste ruke ne samo da se nastavlja u odnosu na njegove prethodnike, već se i pomalo pojačava. Kina je druga zemlja, nakon nacističke Njemačke, u čijem je zatvoru umro jedan od dobitnika Nobelove nagrade za mir. Doduše, Liu Xiaobio nije umro od izgladnjivanja ili mučenja, već od tumora jetre koji je otkriven već u poodmaklom stadiju, no to ne mijenja puno na stvari.
S druge strane, provjereni partijski kadrovi ponovo preuzimaju vodeće tvrtke u državi, a prosvjednicima iz Hong Konga, koji su na dvadesetu obljetnicu reintegracije ovog poluotoka s maticom zemljom zatražili veći stupanj demokracije, otvoreno se zaprijetilo represijom. Demokracija u Kini nema isto značenje kao na Zapadu. Cenzuriranje kakvo se provodi u ovoj zemlji ne bi imalo prođu nigdje u Europi pa čak ni u SAD-u koji se u posljednje vrijeme ne može pohvaliti zaštitom ljudskih prava.
Naime, u Kini je čak i internet znatno drugačiji nego u ostatku svijeta, pa kineski korisnici ne mogu pristupiti Facebooku, Youtubeu, cijelom nizu novinskih portala ili bilo kojem izvoru aktualnih informacija koji nije pod strogom kontrolom države i cenzora. Demokracija je u stvarnom smislu riječi, u Kini na čekanju. Nitko se ne može kandidirati za mjesto u lokalnom parlamentu a da ne dobije dopuštenje Komunističke partije, koja pak dopuštenje daje samo svojim provjerenim članovima. Članovi lokalnog parlamenta biraju članove regionalnog, članovi regionalnog parlamenta biraju zastupnike u nacionalnom Kineskom parlamentu. Posredna demokracija pod potpunom kontrolom već na prvoj stepenici i najnižoj razini. Istini za volju, ovakav sustav Kina nema namjeru mijenjati za vrijeme Xi Jinpingova mandata i to s dobrim razlogom, donosi Večernji list.
