Kerry: SAD počinje shvaćati Rusiju

John Kerry boravio je u Moskvi dva dana, 23. i 24. ožujka. Program njegovog posjeta bio je prilično naporan. Pored višesatnih razgovora s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom i predsjednikom Vladimirom Putinom, sastao se i sa šefom njemačke diplomacije, a također i s prijestolonasljednikom Abu Dabija. Sama činjenica da su ti susreti održani upravo u Moskvi proturječi izjavama koje su se ranije čule na Zapadu u vezi s ukrajinskim sukobom o potrebi da se Rusija izolira. Način na koji su održani Kerryjevi susreti s Lavrovom i Putinom također svjedoči o tome da politika izolacije odlazi u prošlost. Ovaj posjet, po mišljenju ruskog lista, definira politički kurs u pravcu ograničenog partnerstva između Rusije i SAD-a.

Kako ističu mediji, posjet je bio karakterističan po druželjubivoj atmosferi koja je već pomalo zaboravljena. “Umjesto nekadašnjih uzajamnih optužbi, John Kerry i Sergej Lavrov počeli su voditi dijalog. O ‘novim akcentima’ svjedočila je i ležerna atmosfera koje u rusko-američkim susretima odavno nije bilo”, piše list Kommersant o Kerryjevom posjetu. Ovaj posjet, po mišljenju ruskog lista, definira politički kurs u pravcu ograničenog partnerstva između Rusije i SAD-a. Međutim, i pored ležernog stila ophođenja, očito je da pregovori nisu bili laki. Kerryjev susret s Lavrovom trajao je četiri sata. Isto toliko je trajao i njegov razgovor s Putinom. Oba susreta su se ticala uglavnom pitanja Sirije i Ukrajine. I po jednom i po drugom pitanju i Moskva i Washington imaju dovoljno nesuglasica.

Međutim, kako ističu ruski stručnjaci, susreti u Moskvi pokazuju da stavovi SAD-a i Rusije po tim najakutnijim pitanjima više nisu tako udaljeni jedan od drugog kao ranije. “Glede Sirije možemo sa stopostotnom uvjerenošću reći da se pozicije Moskve i Washingtona zbližavaju”, smatra Jurij Roguljov, rukovoditelj Centra za proučavanje SAD-a “Franklin Roosevelt” pri Moskovskom državnom sveučilištu. Na konferenciji za novinare poslije susreta u Kremlju Kerry je rekao da je “ugodno iznenađen” time što je primirje u Siriji uopće postalo moguće i što traje već skoro mjesec dana. Po Roguljovljevom mišljenju, to svjedoči o zainteresiranosti obiju strana da i dalje traže rješenje za Siriju.

Kako je izjavio Kerry u Moskvi, proces političkog prenošenja vlasti, formiranje privremene vlade u Siriji i stvaranje novog ustava treba završiti do kolovoza ove godine. Po Kerryjevim riječima, u vezi s tim i Moskva i Washington pokušavaju uvjeriti predsjednika Sirije Bašara Asada da donese “ispravnu odluku” i uključi se u pregovore o formiranju prijelazne vlade. Stručnjaci ne smatraju nerješivim pitanje sudbine Bašara Asada, na čijem je odlasku s vlasti donedavno kategorički inzistirao Zapad i kojeg podržava Moskva. Oni, doduše, spominju različite načine njegovog rješavanja.

Po mišljenju amerikanista Sergeja Oznobiščeva, direktora Instituta za strateške procjene, Asad je, naravno, Moskvi važan kao element stabilnosti u Siriji. Međutim, ako scenarij formiranja prijelazne vlade bude uspješno realiziran, sasvim je moguće da će mu RF omogućiti da “elegantno” ode s vlasti. S druge strane, po mišljenju Jurija Roguljova, tijekom posljednjih mjeseci, pa i za vrijeme primirja, Asadove pozicije u Siriji znatno su ojačale i zbog toga će SAD morati uzeti u obzir i mišljenje sirijskog predsjednika. U toj varijanti se uopće ne može reći da je njegov odlazak gotova stvar.

Što se tiče krize u Ukrajini, Kerry je izjavio da je predsjednik Obama spreman odustati od sankcija uvedenih Rusiji ukoliko bude ispoštovan sporazum iz Minska, tj. “mapa puta” koja vodi ka miru u Donbasu, a koju su prije godinu dana usuglasili čelnici Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine. Kako naglašavaju stručnjaci, tu je važno što su Moskva i Washington u kontekstu sporadičnih oružanih akcija koje ne prestaju na istoku Ukrajine još jednom potvrdili da ne postoji alternativa za minski mirovni proces, piše RBHT.

U cjelini gledano, po mišljenju Sergeja Oznobiščeva, najnoviji Kerryjev posjet svjedoči o obostranoj želji Moskve i Washingtona da reguliraju svoje odnose. Moskva želi da se ti odnosi podignu na novu razinu i da se temelje na istinskoj ravnopravnosti. Kremlj smatra da sve donedavno to nije bilo tako. Primjerice, Zapad nije mario za mišljenje Rusije kada je podržao smjenu vlasti u Ukrajini. Kako ističe stručnjak, “sada mi vidimo spremnost i Amerike i Europe da nas najzad shvate”.