Financijski analitičar Željko Kardum u “Studiju 4” rekao je kako će se političari hvaliti velikim rastom BDP-a u 3. kvartalu i prešućivati koliko je to zapravo mizerno na godišnjoj razini.
Selektivni medijski odabir statističkih podataka samo će zbunjivati ljude, a zapravo im oni gotovo ništa ne znače. Svi znamo da uz postojeći deficit i javni dug ovaj rast nije dovoljan ni za refinanciranje dospjelog duga. Zbog toga svi zazivaju reforme, premda gotovo nitko točno ne zna što one donose. Reforme uključuju rezanje troškova države… A rezanje troškova države kratkoročno sigurno donosi pad potrošnje, BDP-a, povećanje nezaposlenosti i smanjenje socijalnih prava. To se zove reformski trošak i Europska komisija već ga je predvidjela u jesenskoj prognozi za Hrvatsku u 2016.
Što reforme donose dugoročno – to još nitko pouzdano ne zna. Makroekonomski pokazatelji teoretski bi trebali izgledati bolje, zemlja bi trebala postati konkurentnija za strane ulagače. A za građane to znači – gubitak prihoda, povlastica i stečenih prava.
Nakon uspješno provedenih reformi Portugal makroekonomski izgleda odlično, a Portugalci loše. Godišnje im se iseljava 100.000 ljudi. Nakon što su smanjili državni deficit na europski prihvatljiva 3,4 posto i nakon četiri godine izašli iz međunarodnog programa pomoći tzv. Trojke, Portugalcima je prekipjelo, dosta im je mjera štednje pa su izabrali novu socijalističku vladu. Analitičari kažu da bi se nešto slično moglo dogoditi u Španjolskoj koja na izbore izlazi 20. prosinca.
„Idemo reći ovako, ovaj graf pokazuje velik rast BDP-a, i sad bi čovjek rekao to je astronomski rast, međutim volio bih da možemo graf protegnuti sve tamo do 2008. godine gdje bi se vidjelo da je na godišnjoj razini projekcija 1 posto. Čak kad bi i ovo bio godišnji rast BDP-a, možemo vidjeti kako je to Hrvatskoj nedovoljno“, rekao je Kardum.
„Sada će političari sazivati press konferencije na kojima će se hvaliti velikim uspjesima. Mi smo po BDP-u 12 do 13 posto ispod razine prije krize, a da ne uračunamo i cijeli onaj mogući rast. Mi smo šest godina bili u recesiji, kao nitko u EU, javni nam je dug doživio eksploziju, zato nemojte pred očima imati rast od 2.8 posto, nego rast od 1 posto. Čak niti takav minimalni rast nije dovoljan za našu stagnaciju i servis obveza. Usporedbe radi, prije krize smo imali 10 posto siromašnih, a danas imamo 19 posto siromašnih“, kaže Kardum.
Ovo nije razlog za veliki optimizam, to je rezultat oporavka potrošnje i rasta turističkih rezultat. A već projekcije za 2016. godinu pokazuju drugačije rezultate. Ulazimo u europski semestar te imamo makroekonomske neravnoteže, vlade će morati provoditi strukturne reforme. Ovakvi se rezultati ne mogu ponoviti. Pa mi nećemo imati niti proračun prije drugog kvartala slijedeće godine. Kad bi bilo dvostruko od ovoga tada bismo bili u dobroj situaciji“, zaključio je Kardum
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić ocijenio je da je rast BDP-a u trećem kvartalu hvalevrijedna promjena u ekonomskim kretanjima, ali nedovoljan jer je bitno manji od visine kamata za otplatu dospjelih dugova. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto na godišnjoj razini. “Značajniji rast hrvatskog BDP-a u trećem kvartalu je hvalevrijedna promjena u ekonomskim kretanjima u odnosu na prethodne godine koje treba staviti u realni kontekst. On je dominanto pokrenut povoljnim vanjskim uvjetima te uspješno glavnom turističkom sezonom”, ocjenjuje Majetić.
U proteklom je kvartalu BDP porastao već četvrto tromjesečje zaredom, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 1,2 posto na godišnjoj razini. To je ujedno i najveći rast gospodarstva od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine, kada je BDP skočio 2,9 posto na godišnjoj razini. No, Majetić ističe da je to “krhak i upitno održiv rast jer izostaje zamah privatnih investicija i novo zapošljavanje u privatnom sektoru”. “Rast je nedovoljan jer je bitno manji od veličine kamata za otplatu dospjelih dugova, što i nadalje povećava vanjsku zaduženost u uvjetima povijesno niskih kamata. Taj je rast ostvaren u odnosu na vrlo nisku bazu, uz vrlo slabe strukturne reforme i ne može bitno utjecati na promjenu ukupne ekonomske situacije”, kazao je Majetić.
