Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u utorak je u Saboru kazao da za problem kredita u švicarskim francima (CHF) možda trebalo naći rješenje kao u Crnoj Gori, koja je teret rasporedila na dužnike, banke i državu.
Odgovarajući na upit novinara u Saboru, Karamarko je izjavio je da je taj zakon kao iščekivanje Godota te ustvrdio da on nije koncipiran niti definiran. “Tu se ide na opterećenje banaka, a zapravo je to opterećenje državnog proračuna. Ja sam jučer rekao da se možda trebalo naći rješenje onako kako je to riješila Crna Gora, da se taj teret rasporedi na dužnike, na banke i na državu, na neki način tu se mora naći nekakva ravnoteža, tu se mora naći neko rješenje. Osim toga, nisu svi u istoj poziciji od tih dužnika. Problem treba individualno rješavati”, rekao je Karamarko.
Kazao je da je ono što je ponudila kao rješenje Vlada “opet jedan štos”. “Oni su bacili tu priču mi ćemo to riješiti, o tome se pričalo danima, gle kako su dobri, oni će riješiti jednu skupinu građana, ali gdje im je zakon, gdje su konkretni prijedlozi, kako oni to misle, gdje je reakcija banaka, kako će to izgledati? Ništa od toga, i što je najzanimljivije, sve oko toga što predlažu sve je to nakon 1. 1. 2016. godine. Kome to ostavljaju? Nama ostavljaju ta rješenja. Dakle, to je jedna doista apsurdna situacija, jedan tragični skeč vlade koja nije mogla učiniti gori posao nego što čini”, izjavio je Karamarko.
Zakonsko rješenje vezano uz kredite u švicarskom franku (CHF) trebalo bi se ovoga tjedna naći na sjednici Vlade, jer je u planu da idućeg tjedna bude na redovnoj sjednici Hrvatskog sabora. Prijedlog zakona, pišu danas pojedini mediji, ima iznimno kratke rokove za realizaciju, pa bi prvu prepolovljenu ratu kredita neki dužnici mogli imati već u prosincu. Naime, stupanje zakona na snagu predviđeno je za 30. rujna, a u roku od 45 dana banke moraju dostaviti klijentu izračun konverzije sa stanjem na dan 30. rujna.
Konverzija bi se izračunavala na način da se početna glavnica u CHF-ima izračuna u eurima, po tečaju na dan isplate kredita, kao da se taj tečaj primjenjivao na kredite u eurima. Umjesto početno ugovorene kamatne stope u francima, primjenjivala bi se kamata za kredite u eurima.
Ukoliko je ukupno uplaćeni iznos veći od onog koliko bi dužnik platio da je ima eurski kredit, preplaćeni iznos će se koristiti na način da se budući dospjeli obroci u eurima mogu umanjiti najviše do 50 posto, sve dok se u potpunosti ne iskoristi pretplata. Koliko će dugo klijent imati te umanjene rate ovisi o tome koliko je i je li uopće preplatio kredit u usporedbi s eurskim. Iznos pretplate ne umanjuje iznos preostale neotplaćene glavnice u eurima, a ako je dužnik uplatio manje, o načinu namire dogovara se s bankama.
Taj bi se zakon primijenjivao na sve CHF kredite sklopljene od 1. siječnja 2000. godine do danas, koji nisu otplaćeni i koje banke nisu prisilno naplatile. Ranije je HNB procijenio da bi ukupni trošak za banke iznosio oko 6 milijardi kuna. Banke mogu računati na poreznu povlasticu prilikom prijave poreza na dobit, jer će im država trošak konverzije priznati kao rashod
