Rast kamata na kredite bauk je kojim su banke nakon odluke o konverziji kredita u švicarskim francima prilično zaplašile građane, no je li to i realan scenarij? Zanimljivo je da o tome trenutačno nisu željeli govoriti u dvije najveće banke – Zagrebačkoj i Privrednoj – iako je Zaba u jeku reklamne kampanje kojom promovira gotovinski kredit u kunama s fiksnom kamatom od 7,95 do 8,45 posto.
Ove godine banke su bez iznimke spuštale kamate na kredite jer su im padale i referentne kamate uz koje ih vežu. Pasivne kamate padaju pak jer depoziti kontinuirano rastu, a taj se novac ne plasira zbog slabe potražnje za kreditima pa su se od 1. listopada u nekim bankama kamate na štednju u eurima spustile – ispod 1 posto. Trend pada pasivnih kamata, kažu u RBA, traje posljednje tri godine, a pojačava ga i niža cijena kapitala iz inozemstva. – Nešto je blaža tendencija snižavanja kamatnih stopa na kunske depozite nego na devizne jer potražnja za kunskim kreditima ne pada, za razliku deviznih – objašnjavaju u RBA, koji je od početka listopada kamatu na štednju u eurima spustio na raspon od 0,70 do 1,20 posto. Kamata na kunsku štednju ostala im je izvori Jeftino financiranje moglo bi i neutralizirat rizik razmjerno visoka. Ispod 1% za eure pala je i kamata u OTP-u – iznosi 0,90 posto. Splitska, Erste i Hypo banka za štednju u eurima još daju više od 1%, a za kune između 2,40 i 3 posto, piše Večernji list.
“Proces konverzije sa sobom nosi povećanu volatilnost na novčanom i deviznom tržištu koja se u kratkom roku ne bi trebala odraziti na kamatne stope na kredite”, priznaje Alen Kovač, makroekonomski analitičar Erste banke, iako napominje da bi trajniji pritisci na deviznom tržištu mogli djelovati na poskupljenje kunskih izvora. No, iako ne bi trebale rasti, kamate na kredite teže će pasti zbog, kaže, percepcije pravnog i političkog rizika. Slično govore i u RBA: činjenica da će se dodatni rizik ugraditi u njih, ne znači da će kamate na kredite rasti.
“Visoka je vjerojatnost da će ostali faktori formiranja kamata, odnosno cijena financiranja, nastaviti tendenciju snižavanja i time neutralizirati povećanu rizičnost kredita”, ističu u RBA. U Splitskoj banci, međutim, upozoravaju da bi lošiji pokazatelji kapitaliziranosti i solventnosti nakon konverzije mogli poskupiti kredite. “Jedna od vjerojatnih posljedica ovog zakona bit će i smanjenje kunske likvidosti. S obzirom na ograničene izvore financiranja u kunama, može se očekivati da će kunski krediti ne samo biti skuplji nego i teže dostupni “, poručuju iz Splitske banke. Mogle bi ih demantirati politike HNB-a, usmjerene na poticanje kreditiranja u kunama umjesto u eurima.
Europska komisija danas će ministrima financija EU predstaviti svoju analizu hrvatskog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima, a upućeni izvori iz EU jučer su nam u Bruxellesu prenijeli kako će, u slučaju da ta analiza pokaže da je Hrvatska prekršila europske propise o slobodnom kretanju kapitala, Komisija biti prisiljena pokrenuti uobičajenu proceduru predviđenu u slučajevima povrede prava Unije.
Ta procedura traje mjesecima ili godinama i u njoj Komisija protiv države članice pokreće tužbu pred Sudom EU. No, izvori iz Komisije i Vijeća EU jučer još nisu znali točno reći hoće li Komisijina analiza zaključiti da je hrvatski zakon zaista protivan slobodi kretanja kapitala. Neslužbeno, zna se samo da će analiza biti na tragu pisma koje je europski povjerenik Jonathan Hill poslao hrvatskoj Vladi prije tri tjedna. U njemu je Hill upozorio da “potkopavanje pravne sigurnosti ugovora može negativno utjecati na povjerenje investitora, što može biti štetno za izglede za gospodarski rast”. Iz tog Hillova pisma jasno je da EK ne smatra da je usvojeni zakon u skladu s ekonomskim preporukama koje su EK i Vijeće EU dali Hrvatskoj, a u kojima su preporučili da rješenje o kreditima u švicarskim francima bude “razmjerno i pravedno” te “usmjereno prema pomaganju najranjivijim dužnicima”. Raspravu o hrvatskom zakonu u Vijeću EU (Ecofin) potaknuo je austrijski ministar financija Hans Joerg Schelling.
Nakon što danas Komisija predstavi svoju analizu, očekuje se kratka rasprava u kojoj će vjerojatno sudjelovati Schelling i hrvatski ministar Boris Lalovac, koji nije bio na prošlom sastanku, ali na današnji dolaz.
