Kakva je budućnost razvoja vjetroelektrana

Konferencija

Kako povećati udio obnovljivih izvora energije, a u isto vrijeme zaštiti okoliš i prirodu, bila je tema konferencije ‘Razvoj vjetroelektrana u skladu sa zaštitom okoliša i prirode’ koja je u organizaciji nizozemske tvrtke Green Trust, njemačkog proizvođača vjetroturbina tvrtke Enercon i Hrvatske gospodarske komore (HGK), održana u petak, 05. studenog, u Zagrebu.

Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, istaknuo je u uvodnom govoru da, prema Nacionalnom programu oporavka i otpornosti, Hrvatska do 2024. godine treba 1500 MW iz obnovljivih izvora energije te da moramo učiniti sve da se to i ostvari. „Želimo pojednostavniti procedure. Prvi korak prema tome je bio novi Zakon o tržištu električne energije. Sada kada smo uredili taj segment, preostaje nam urediti i dio koji se odnosi na zaštitu okoliša. Treba u startu kod prostornog planiranja odrediti pozicije na kojima je moguće realizirati projekte obnovljivih izvora energije, a ne da lokalni čelnici određuju pozicije onako kako se to njima svidi“, naglasio je državni tajnik.

U tom se smjeru i ide, potvrdio je Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni plan Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, istaknuvši da je Državni prostorni plan u izradi te da je potrebno detaljno preispitati prostorni raspored i kapacitete obnovljivih izvora energije.

Da je zahvaljujući novim tehnologijama, naprednim mitigacijskim mjerama i suradnji sa svim dionicima prilikom izgradnje vjetroelektrana moguće postići harmoniju između obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša i prirode, na primjeru vjetroelektrane Krammer koja je u Nizozemskoj sagrađena unutar Nature 2000 pokazao je Tijmen Keesmaat, direktor tvrtke Green Trust koja je do sada sudjelovala u realizaciji više od 50 vjetroelektrana.

Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, navela je da samo zajedničkom suradnjom uvažavajući jedni druge, možemo razviti sektor obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj i na najbolji mogući način iskoristiti sve potencijale koje Hrvatska ima, a da pritom ne dovedemo u pitanje prirodu kao naše najveće bogatstvo. „Vjerujem da će današnji prijenos znanja, kroz predavanja priznatih stručnjaka iz Njemačke, Švedske, Nizozemske i Portugala, koristiti u unaprijeđenju naših procedura te da će doprinijeti i većem razvoju vjetroelektrana na način da se zadovolje strogi kriteriji zaštite okoliša i prirode“, rekla je Šćulac Domac.
Nakon predavanja Mie Bergström, voditeljice projekata u Enerconu, Hein Prinsena, savjetnika za ekologiju u Bureau Waardenburg, Augustina Riopéreza, predsjednika uprave DTBird & DTBa, i Francisca Álvaresa, istraživača u Istraživačkom Centru za bioraznolikost i genetske resurse na Sveučilište u Portu, održana je zanimljiva panel rasprava o tome na koji način se mogu poboljšati procedure prilikom izgradnje vjetroelektrana, a da se pri tome sačuva priroda.

You may also like

0 comments