[vc_row][vc_column width=”1/3″]The Wall Street Journal ovih dana piše kako je reakcija Iraka na referendum o neovisnosti Kurdistana utjecala na energetske poslove u toj regiji gdje je američka korporacija Chevron zaustavila svoje operacije, dok je ruska kompanija Rosneft pojačala operacije, a mađarski MOL oprezno nastavio s istraživanjem.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Chevron je, naime, privremeno zaustavio bušenja zbog vojnih aktivnosti u Kirkuku, ali i zbog teškoća glede obnove ljudskih resursa zbog zabrane letenja u Kurdistan, koju su nametnuli Irak, Iran i Turska.
S druge strane, ruska naftna korporacija Rosneft je, prije nekoliko dana s vladom Kurdistana započela program eksploatacije naftovoda u Kurdistanu što je dogovoreno u Veroni tijekom X. Euroazijskog ekonomskog foruma, dok su svi nužni operativni dokumenti potpisani tijekom ovoga tjedna.[/vc_column][/vc_row]
Udio Rosnefta u ovom poslu je oko 60 posto, a njime Rosneft namjerava dosegnuti svoje strateške ciljeve te povećati učinkovitost transporta nafte do krajnjih potrošača, ali i Rosneftove rafinerije u Njemačkoj.
Vrijednost posla iznosit će između 110 i 400 milijuna eura. Pokusna će eksploatacija započeti 2018. godine, a početak široke proizvodnje započet će 2021. godine.
Ovo je područje drugi najveći proizvođač nafte unutar kartela OPEC (ilustracije radi, samo Kirkuk izvozi oko 600 tisuća barela dnevno, prema Bloombergu), a sukob oko neovisnosti i intervencije susjednih zemalja, može imati neposredan utjecaj na tržište nafte (u vidu smanjenja izvoza za 450 tisuća barela dnevno). Tako je bilo i u posljednjim tjednima kada je ovaj konflikt povisio cijenu nafte.
Irak želi uspostaviti nadzor i jurisdikciju nad Kirkukom i Kurdistanom, te prijeti stranim tvrtkama pravnim posljedicama ukoliko budu surađivale s vladom Erbilu. Bagdad poziva British Petrol neka udvostruči proizvodnju nafte u tom području, što ovaj energetski div nije isključio jer već ima upravu nad velikim dijelom iračkih naftnih polja, koja je ugrožena prodorom Islamske države. BP do sada nije želio poslovati u Kurdistanu.
Uzimajući to u obzir postavlja se legitimno pitanje ima li Rosneft dvostruku igru na ovom području, dogovore s vladama u Bagdadu i Erbilu? Ovakav posao, navode ruski analitičari, ne radi se bez političkog osiguranja na više strana, prevelik je novac u pitanju. Osiguranje Rosnefta valja tražiti i u činjenici kako je u srpnju ove godine kineski investitor kupio 14 posto dionica ove tvrtke, ali i u činjenici kako je za taj posao zainteresirana i Njemačka, gdje treba završiti velik dio kurdske nafte.
