Home Ekonomija Kako Hrvatska stoji s deviznim pričuvama

Kako Hrvatska stoji s deviznim pričuvama

by Energypress.net

[vc_row][vc_column width=”1/3″]Priopćio HNB[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Na kraju kolovoza iznos međunarodnih pričuva oporavio se i gotovo dosegnu razinu s kraja 2019. godine, ističu u ponedjeljak iz Hrvatske narodne banke (HNB) u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.[/vc_column][/vc_row]

Savjet HNB-a na današnjoj je sjednici raspravljao o recentnim gospodarskim i novčanim kretanjima, izvješću o međunarodnim pričuvama za prvo polugodište 2020. godine, a donio je i nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

“U raspravi o gospodarskim i novčanim kretanjima utvrđeno je, među ostalim, da je iznimno snažan pad gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju bio kratkotrajan te kako visokofrekventni pokazatelji upućuju na intenzivan oporavak već krajem istog razdoblja i početkom trećeg tromjesečja. Otključavanje gospodarstva i započeti oporavak, kao i kasniji početak turističke sezone, potaknuli su i oporavak na tržištu rada, te se u lipnju i srpnju zaposlenost povećala, a nezaposlenost smanjila. No, kao i kod gospodarske aktivnosti, razine tih pokazatelja i nadalje su bile znatno nepovoljnije nego početkom godine”, navodi se u priopćenju.

Iz središnje banke zamjećuju i da je, nakon ulaska u tečajni mehanizam ERM II početkom srpnja, tečaj kune prema euru ostao vrlo stabilan na razinama oko središnjeg pariteta određenog na 7,5345 kuna za euro. Pritom su sve bolja očekivanja u smislu rezultata turističke sezone tijekom srpnja i prve polovine kolovoza potaknula blago jačanje tečaja, a u drugoj polovini kolovoza, nakon pogoršanja epidemiološke situacija i mjera koje su uvele pojedine emitivne zemlje, tečaj se vratio prema središnjem paritetu.

Dok se godišnja stopa inflacije zadržala u negativnom području pod utjecajem niskih cijena energije, temeljna inflacija blago se usporila i spustila ispod jedan posto, ponajviše zbog smanjenja doprinosa pojedinih prehrambenih proizvoda, posebice mesa, ulja i masti, te motornih vozila, kao i potrošnih proizvoda za kućanstvo, navodi se u priopćenju.

“HNB je u proteklom razdoblju nastavio pojačavati stupanj ekspanzivnosti monetarne politike, pa je krajem lipnja proveo još jednu operaciju otkupa državnih vrijednosnih papira. Kao rezultat takve politike, likvidnost domaćega financijskog sustava dosegnula je povijesno najviše razine, a uvjeti financiranja uglavnom su se nastavili popravljati, što je uz program subvencioniranja stambenih kredita Vlade RH, te manjim dijelom i zaduživanja u svrhu obnove stambenih jedinica oštećenih u potresu, potaknulo kreditiranje. Na kraju kolovoza iznos međunarodnih pričuva oporavio se i gotovo dosegao razinu s kraja 2019. godine”, ističu iz središnje banke.

Napominju također kako su nepovoljna gospodarska kretanja iznimno pogoršala saldo javnih financija u drugom tromjesečju. Savjet HNB-a na današnjoj se sjednici suglasio s prijedlogom Privredne banke Zagreb da Alessio Cioni i Antonio Giovanni Mario Bergalio budu članovi Uprave te banke. Savjet je donio i odluku o imenovanju službene osobe HNB-a za vođenje postupka izricanja upravnih sankcija.

Također je donio i odluku o izmjeni i dopuni Odluke o uvjetima i načinu na koji ovlašteni mjenjači obavljaju mjenjačke poslove, a kojom se uređuje mogućnost da ovlašteni mjenjači prodaju u inozemstvu gotov novac stranih valuta s kojima banke koje posluju u Republici Hrvatskoj ne trguju. Savjet HNB-a donio je i odluku o izdavanju i prodaji prigodnoga zlatnog i srebrnoga kovanog novca “350. obljetnica osnivanja Sveučilišta u Zagrebu., 1669. – 2019.”, zaključuje se u priopćenju.

Related Posts