[vc_row][vc_column width=”1/3″]Analiza[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima iznad 39 dolara zbog očekivanja da će se glavni proizvođači dogovoriti o produljenju rezova proizvodnje videokonferenciji ovaj tjedan.[/vc_column][/vc_row]
Na londonskom tržištu barelom se danas trgovalo, po 39,29 dolara. Na američkom tržištu cijena barela bila na 36,32 dolara.
Cijena u Londonu udvostručila se u posljednjih šest tjedana zahvaljujući smanjenju opskrbe Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika, uključujući Rusiju, grupe poznate kao OPEC+.
Proizvođači OPEC+ će razmatrati produljenje rezova proizvodnje od 9,7 milijuna barela dnevno, što predstavlja oko 10 posto ukupne svjetske proizvodnje, tijekom srpnja i kolovoza na sastanku putem interneta koji će se vjerojatno održati 4. lipnja.
U posljednjih pet tjedana cijene su nafte znatno porasle jer mnoge zemlje ublažavaju restriktivne mjere uvedene radi suzbijanja širenja koronavirusa, pa se gospodarska aktivnost pokreće, a potražnja za naftom jača.
Nakon oštrog pada u ožujku i travnju, zbog paralize gospodarskih aktivnosti uslijed koronakrize, u svibnju je cijena barela na američkom tržištu skočila 88 posto, što je njezin rekordni mjesečni skok, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 40 posto, najviše od ožujka 1999. godine.
Međutim, potražnja za gorivom još je slaba, unatoč ukidanju ograničenja putovanja koja su uvedena u mnogim zemljama kako bi se suzbila pandemija koronavirusa, kažu analitičari.
No, smanjuje se proizvodnja, na što, među ostalim, ukazuje višemjesečni pad broja aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u. U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj tih postrojenja pao 11. tjedan zaredom, i to za njih 17, na samo 301, najnižu razinu od 1940., od kada se prate ti podaci.
Od početka svibnja na snazi je i dogovor Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i neovisnih proizvođača na čelu Rusijom o najvećem smanjenju proizvodnje u povijesti, za 9,7 milijuna barela dnevno. U drugom tjednu lipnja trebao bi biti održan redovni sastanak OPEC-a i njegovih saveznika. Saudijska Arabija i neke članice OPEC-a razmatraju produljenje sporazuma o smanjenju proizvodnje i na drugu polovinu godine, no još nisu dobile potporu Rusije.
Sada je veliko usredotočenje na zemlje OPEC+ (neovisne proizvođačice nafte, jer bi se mogao dogoditi pad cijena ako te zemlje ne usvoje tromjesečno produženje smanjenja proizvodnje, navode u nizozemskom think thanku ING Snap.
Naznake kako se zemlje OPEC-a I neovisne proizvođačice nafte nalaze blizu dogovora vidi se u činjenici da je Alžir – trenutno predsjedavajući OPEC-om – predložio da se sastanak skupine OPEC+ održi 4. lipnja, a ne 9. i 10. lipnja kako je ranije predviđeno. Rusija se navodno nije protivila ranijem terminu sastanka.
Činjenica da cijene sirove nafte nisu reagirale pretjerano na vijest o potencijalnom produženju smanjenja proizvodnje može se protumačiti kao znak da tržište optimistično gleda na ishod sastanka, prenosi CNBC.
Prošloga su tjedna cijenu pritiskale napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je kineski parlament u četvrtak usvojio zakon o nacionalnoj sigurnosti u Hong Kongu, kao odgovor na lanjske velike prosvjede u toj bivšoj britanskoj koloniji. Zbog toga će SAD početi postupak ukidanja trgovinskih izuzeća koja je uživao Hong Kong, kazao je u petak predsjednik SAD-a Donald Trump.
Hong Kong nije dovoljno autonoman da bi mogao opravdati poseban status koji se daje tom teritoriju otkako je vraćen Kini, rekao je Trump. Uz to, on i njegova vlada svako malo kritiziraju Kinu da nije dovoljno učinila na suzbijanju širenja virusa, a Kina poručuje da se neće sustezati od rasta napetosti. Stoga se ulagači plaše da bi pogoršanje odnosa između SAD-a i Kine moglo dodatno narušiti globalne poslovne aktivnosti, koje su ionako pod pritiskom koronakrize.
S druge strane, SAD ovih dana potresaju rasni nemiri nakon što je policajac Chauvin ubio mirnog prosvjednika Floyda klečeći na njegovu vratu. Ostaje za vidjeti hoće li se ti događaji odraziti na tržišta, no ono što znamo jest da se analitičari na Wall Streetu sve više klade na odlazak Trumpa iz Bijele kuća. Dakako, to ne mora ništa značiti, jer su se tržišta u prošlosti često kladila na gubitnike, kao u slučaju Hillary Clinton.
Stoga se ulagači plaše da bi pogoršanje odnosa između SAD-a i Kine moglo dodatno narušiti globalne poslovne aktivnosti, koje su ionako pod pritiskom koronakrize.
