[vc_row][vc_column width=”1/3″]Analitičari[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Ako pandemija koronavirusa potraje, posljedice će (i) na hrvatskom tržištu rada biti vrlo teške. Kako upozorava dio ekonomista, brojno stanje na burzi rada, na kojoj je trenutno prijavljeno oko 135.000 ljudi, moglo bi se i više nego udvostručiti, odnosno na nju bi se moglo prijaviti i do 150.000 novih nezaposlenih.[/vc_column][/vc_row]
Riječ je samo o preliminarnim procjenama, jer nitko u ovom trenutku još ne može prognozirati ni koliko će pandemija trajati, ni koje će biti njezine posljedice. No, već je sada jasno da se ovdje radi o snažnom udaru na hrvatsko gospodarstvo, kao i da će taj šok potresti i hrvatsko tržište rada. Pritom se teško suzdržati od povlačenja usporedbi s posljednjom recesijom, u kojoj je Hrvatska provela šest godina, a tijekom kojih se vojska nezaposlenih svakodnevno povećavala.
– Teško je u ovom trenutku procjenjivati što će se događati na hrvatskom tržištu rada. Posljedice neće biti iste ako ovakvo stanje potraje mjesec ili dva ili ako pandemija bude trajala tri ili više mjeseci – kaže Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije za Jutarnji list.
Prema njegovu mišljenju, “blaži scenarij”, onaj koji se temelji na očekivanju da kriza koju je izazvao koronavirus neće trajati dulje vrijeme, značio bi da će se broj nezaposlenih u Hrvatskoj povećati za 40.000 do 50.000. Uglavnom je riječ o onima čija su radna mjesta u uslužnom sektoru, a koja će pandemija koronavirusa barem na neko vrijeme ugasiti. Radi se ponajprije o ugostiteljstvu, turizmu, trgovini i prijevozu, gdje su poslodavci već najavili otpuštanja ili čak krenuli s njima, ali i o sektoru kulture i umjetnosti.
No, u crnom scenariju, koji se zasniva na pretpostavci da bi pandemija koronavirusa mogla potrajati dulje vrijeme i uzrokovati ozbiljne ekonomske poremećaje, udar na tržište rada bio bi i znatno jači, kaže Bejaković. U tom scenariju, naime, broj nezaposlenih mogao bi se povećati i za oko 100.000 ljudi, a moguće je da bi narastao i do 150.000 ljudi.
Ovdje valja voditi računa i o tome da bi kriza izazvana koronavirusom mogla dovesti do povratka dijela hrvatskih iseljenika, koji su prethodnih godina bolje sutra potražili u Njemačkoj, Irskoj i drugim razvijenijim članicama EU. Naime, većina njih je, upozoravaju ekonomisti, zaposlena na labavim ugovorima o radu, a i među posljednjima su koji su došli u tamošnje tvrtke, što ih, u osnovi, čini i najizglednijim kandidatima za otkaze. Kako kriza zbog koronavirusa trese i te zemlje, realno je očekivati da će se dio njih vratiti u Hrvatsku i prijaviti na burzu rada. – Sve će ovisiti o trajanju krize – poručuje Bejaković.
I Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta smatra da je ključ u trajanju zdravstvene krize koja se već prelila i na ekonomski teren. Dodaje kako je tu još puno nepoznanica, no strahuje da će se posljedice pandemije koronavirusa itekako osjetiti na hrvatskom tržištu rada.
– Ako kriza bude trajala kratko, nekoliko mjeseci, onda će dio ljudi ostati bez posla, ali nadam se da se ipak neće raditi o ogromnom broju. No, ako kriza bude trajala dulje vrijeme, onda je to druga priča jer će značiti vrlo duboku recesiju i gubitak velikog broja radnih mjesta – kaže Nestić.
Smatra i da bi se novi recesijski udar, za razliku od posljednjeg, mogao odraziti i na zaposlenost u javnom sektoru. Naime, država će se suočiti s padom prihoda, dok će dio servisa javnoga sektora silom prilika raditi manje nego sada, pa je, po njemu, upitno hoće li se svi zaposleni u tim resorima uopće moći financirati. S druge strane, u pojedinim resorima, poput zdravstva, već je vidljiv nedostatak kadrova i prenapregnutost kapaciteta, pa bi se u tom sektoru broj zaposlenih mogao i povećati, čak i kroz premještanja drugih u taj sektor.
Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) jučer su nam kratko odgovorili kako nemaju povećan priljev nezaposlenih te ističu da stanje na tržištu rada prate na dnevnoj bazi. HZZ je jučer objavio i mjere koje korisnicima omogućavaju da se na burzu rada prijavljuju putem e-maila.
“Za sada nije zabilježen povećan priljev u nezaposlenost zbog otpuštanja radnika s obzirom na to da poslodavci koji trenutno imaju teškoće u poslovanju očekuju primjenu Vladinih mjera koje će biti usmjerene na očuvanje radnih mjesta”, zaključuje se u odgovoru HZZ-a.
[quote_box name=””]
Više od dvije trećine infekcija Covidom-19 mogli bi proširiti ljudi čija zaraza koronavirusom nije detektirana, pokazalo je istraživanje američkih znanstvenika objavljeno u časopisu Science.
Stručnjaci za javno zdravstvo Sveučilišta Columbia koristili su matematički model koji se temelji na analizi prijavljenih slučajeva zaraze koronavirusom i njezinim širenjem unutar Kine u kombinaciji s podacima o mobilnosti ljudi od 10. do 23. siječnja, kada je kineska vlada pretvorila Wuhan u karantenu te od 24. siječnja do 8. veljače. Otkrili su da je prije nego što je kineska vlada zabranila putovanja u Wuhan i izvan njega, čak šest od sedam slučajeva Covida-19, odnosno 86 posto, vjerojatno ostalo neotkriveno.
Eksplozija slučajeva Covida-19 u Kini uvelike su pokrenuli pojedinci s blagim, ograničenim ili nikakvim simptomima, koji su ostali neprimijećeni izjavio je jedan od autora studije Jeffrey Shaman sa Sveučilišta Columbia.
To bi moglo značiti da je stvarni broj zaraženih koronavirusom u svijetu trenutno oko 1,5 milijuna ljudi.
Znamo daje ovo samo vrh ledenog brijega. Pitanje je koliko je ledenog brijega potopljeno. Možemo raspravljati 0 točnom broju, ali ako niste na mjestu na kojem proaktivno tražite potencijalno zaražene ljude i zatim ih testirate, većina infekcija neće biti otkrivena naglasio je Shaman na konferenciji za novinare.
Pojačana svijest o epidemiji, raširena primjena osobnih mjera zaštite i ograničenje putovanja pomogli su smanjenju ukupne snage infekcije. Međutim, nejasno je hoće li to smanjenje biti dovoljno za potpuno zaustavljanje širenja virusa ustvrdio je Shaman.
Temeljem analize epidemije u Kini,jedinoj zemlji u kojoj je zaraza u silaznoj putanji, ustanovljeno je da jedna zaražena osoba prosječno zarazi oko 2,5 drugih osoba. Bez ograničenja kretanja u 30 dana samo ta jedna osoba zarazi 406 drugih osoba. Smanji li pak kontakte za polovicu, u istih 30 dana broj onih koje je zarazila pada na samo 15 osoba
[/quote_box]
Iako je trenutno jedna od zemalja najteže pogođena epidemijom, Njemačka se uspješno bori protiv stope smrtnosti od koronavirusa. U zemlji je prema posljednjim rezultatima zabilježeno preko 16.000 slučajeva zaraze koronavirusom, ali i samo 44 smrtna slučaja, što znači da je stopa smrtnosti 0,18 posto.
To je znatno manja stopa smrtnosti od one u Italiji (8,3 posto), Kini (4 posto), Velikoj Britaniji (3,9 posto) i Francuskoj (2,9 posto), javlja Daily Mail. Službene je brojke objavila Agencija za kontrolu bolesti Instituta Robert Koch.
Richard Pebody iz Svjetske zdravstvene organizacije kaže da je teško razlučiti zašto je to tako te da se vjerojatno radi o kombinaciji različitih čimbenika. Niz objašnjenja ponudili su i znanstvenici, a među tim se objašnjenjima nalazi i dostupnost kreveta na intenzivnoj njezi u Njemačkoj.
Njemačka trenutno ima 25.000 kreveta za pacijente s respiratornim problemima na intenzivnoj njezi , što znači da pacijenti imaju priliku brzo se oporaviti.
Vlada je također priopćila kako u narednim tjednima planira udvostručiti taj broj, kako se ne bi dogodilo to da bolnice budu preplavljene takvim pacijentima.
Čak i hoteli i velike javne dvorane trebale bi biti prenamijenjene za one pacijente s lakšim simptomima, kako bi bolnice mogle biti slobodne za liječenje teže oboljelih.
Njemačka je stoga bolje opremljena od svojih europskih susjeda. Za usporedbu, Francuska ima samo oko 7000 kreveta za intenzivnu njegu, a Italija 5.000.
U Velikoj Britaniji ih je tek oko 4.000, a tamošnji je ministar zdravstva rekao da zemlja ima 5.000 dostupnih respiratora.
Čimbenik ovakvih rezultata u Njemačkoj moglo bi biti i rano testiranje. Direktor Instituta za virologiju u Berlinu, Christian Drosten, kaže da su bolest prepoznali rano i da je to dobro u smislu dijagnoze i otkrivanja.
Njemačka ima i mrežu neovisnih laboratorija, od kojih su mnogi počeli testiranja već u siječnju, kad je broj slučajeva još bio vrlo nizak. Procjenjuje se da se u Njemačkoj dnevno može testirati čak 12.000 ljudi.
Svatko tko pokazuje simptome, bio je u kontaktu s nekim kome je potvrđena bolest ili se nedavno vratio iz rizičnog područja može se testirati.
Također, u Njemačkoj je zahvaćenija mlađa i zdravija populacija, za razliku od drugih zemalja. Više od 70 posto ljudi koji su u Njemačkoj zaraženi imaju između 20 i 50 godina. Baš kao i u Skandinaviji, prvi slučajavi zaraze u Njemačkoj su zabilježeni kod osoba koje su se nedavno vratile sa skijanja u Italiji ili Austriji.
Ipak, u zemlji u kojoj je gotovo četvrtina stanovništva starija od 60 godina, postoji strah da će se daljnjim širenjem virusa povećati i broj smrtnih slučajeva.
Još jedno objašnjenje za ovakvu situaciju u Njemačkoj ponudili su talijanski stručnjaci. Oni tvrde da bi to mogla biti činjenica da Njemačka, za razliku od drugih zemalja, nije testirala one koji su već preminuli. To znači da, ako osoba umre kod kuće dok je u karanteni, a prije toga nije hospitalizirana, postoji velika vjerojatnost da neće biti uključena u statistiku, prenosi Jutarnji.
