Foto: Vecernji list

Kada ćemo se vratiti na pretkrizne vrijednosti?

Analitčari za Zagrebačku burzu

Za neke predviđanje, za druge proricanje: svakim danom slušamo nove vijesti o epidemiji i probleme s manjkom cjepiva, no sve je manje jasno kada će se život vratiti u normalu. Hoće li doći turisti i spasiti sezonu? Tvrtke proraditi punim kapacitetom?

Građani imati koliko-toliko siguran posao da planiraju kupnje ili putovanja? Za većinu su odgovori ravni proricanju iz staklene kugle, no makroekonomistima je modeliranje u opisu posla premda će mnogi tiho priznati im je Covid-19 računice u mnogočemu pretvorio u gatanje.

A što u prvim danima ožujka 2021. neki od najznačajnijih makroekonomista predviđaju u ostatku godine? Tom temom otvara se ‘ZSE Stock Talk’, edukativni projekt kratkih videa Zagrebačke burze, koji u prvom nastavku pod nazivom ‘Makroekonomisti o 2021.’ od petero stručnjaka traži sukus odgovora na gore postavljena pitanja – što će biti s BDP-om?

“Ove godine očekuje se da bi BDP mogao porasti gotovo 5 posto što znači da se još uvijek nećemo vratiti na pretpandemijsku razinu. To možemo očekivati tek krajem naredne ili eventualno početkom 2023. godine”, smatra glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić.

Sličnu dinamiku, u lepezi raspona između 4 i 6 posto očekuju i ostali. Kristina Pukšec, voditeljica Odjela trgovanja InterCapitala bliža je sredini te lepeze od 5 posto.

“To zvuči kao jedan dobar rezultat, ali imajmo na umu da smo prijašnjih godina rasli po 3 posto pa zapravo ne možemo pričati o iskoraku prema naprijed jer je to bazni efekt, jednostavno rezultat normalizacije. Već iduće godine bi ta stopa mogla biti niža, ali dovoljna da u dvije godine nadoknadimo gubitak zbog korona krize”, dodaje Pukšec.

Budući da je kriza posljedica vanjskog šoka pravo je pitanje kada ćemo se vratiti na putanju rasta gdje bismo bili da se ovo nije dogodilo. Za to će ipak trebati više od dvije godine”, smatra.

Hrvoje Stojić iz PBZ CO-a povećanje BDP-a vidi između 4 i 5 posto smatrajući da će njegovi glavni faktori biti osobna potrošnja, investicije i oporavak izvoza. Glavni motor bit će potrošnja na koju će, osim turizma, utjecati smanjenje porezne presije na dohodak uz pad štednje koja je naglo porasla u 2020.

Osnivač Arhivanalitike i bloga o gospodarskim temama Ekonomski Lab Velimir Šonje procjenjuje stopu rasta od 5 do 6 posto što je otprilike u skladu sa službenim predviđanjima. Pritom naglašava ključnu pretpostavku – rješavanje pandemije ovog proljeća.

Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja u RBA banci, ostaje pri ranijih 5,1 posto. “To je razmjerno visok rast, temelji se na snažnom padu aktivnosti u 2020. Prognoza se bazira na očekivanom obuzdavanju pandemije, povratku turizma i turističke potrošnje te povlačenju EU sredstava”, smatra.

Međutim, upozorava: “Rast je izložen više negativnim nego pozitivnim rizicima. Još u prvom tromjesečju očekujemo pad gospodarske aktivnosti, oporavak smo predvidjeli u drugom”.

Dok se većinom slažu u tempu rasta, petorka različite nade polaže u njegove sastavnice. Za Šošića je to izvoz usluga, odnosno turizam koji bi s nešto manje od polovice pandemijske razine mogao povećati izvoz turističkih usluga na otprilike tri četvrtine uz pozitivan, ali manji, doprinos ostalih faktora.

Za Pukšec, kao i Stojića, motor rasta biti će osobna potrošnja jer je ona najviše stradala u korona krizi. Šonje pak smatra da će uzroci rasta biti podijeljeni između tri bitne komponente BDP-a – osobne potrošnje, izvoza i investicija vjerujući da bi sve tri mogle značajno porasti.

Živković Matijević najviše nade polaže u izvoz roba i usluga, između ostalog, i zbog projiciranog oporavka najvažnijih trgovinskih partnera što je vjetar u leđa izvozu roba iako će konačni učinak biti manji zbog povratka rasta uvoza, donosi Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments