[vc_row][vc_column width=”1/3″]Transparentnost županijskih, gradskih i općinskih proračuna porasla je u usporedbi s prošlim godinama pri čemu najbolje stoje županije, potom gradovi i na kraju općine, objavljeno je u utorak na predstavljanju rezultata istraživanja Instituta za javne financije (IJF).[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Transparentnost proračuna lokalnih jedinica IJF mjeri brojem proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim internetskih stranicama. Tih je dokumenata pet – prijedlog proračuna, izglasani proračun, polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenju proračuna te proračunski vodič za građane.[/vc_column][/vc_row]
U istraživanju, provedenom od studenog prošle do ožujka ove godine, ustanovljeno je kako su lokalne jedinice prosječno objavljivale 3,1 dokument. U prethodnom istraživanju prosjek je bio 2,4, a u onom prije toga 1,8, rekla je na predstavljanju ravnateljica IJF-a Katarina Ott.
Najveću transparentnost pokazale su županije s prosjekom od 4,6 objavljenih dokumenata, a slijede gradovi s 3,7 te općine s 2,8 prosječno objavljenih proračunskih dokumenata. Među županijama njih čak 14 ih je objavilo svih pet dokumenata, a značajnije zaostaje Požeško-slavonska s objavljena samo dva dokumenta.
Gotovo polovica lokalnih jedinica objavila je više dokumenata nego u prethodnom ciklusu, a čak četiri općine – Fužine, Gornja Stubica, Marija Bistrica i Tučepi – su s nule u oba prethodna ciklusa skočile na pet objavljenih dokumenata. Četiri grada – Ilok, Oroslavje, Sveti Ivan Zelina i Vinkovci – te čitav niz općina objavili su četiri dokumenta više nego u prethodnom ciklusu. No, transparentnost je i dalje vrlo neujednačena, s time da četiri grada – Gospić, Imotski, Valpovo i Vrgorac – i čak 39 općina nisu objavili ni jedan proračunski dokument, a još sedam gradova i 50 općina objavili su po jedan, pokazalo je istraživanje.
Kao i prethodnih godina, među najtransparentnijim lokalnim jedinicama ima onih s malim brojem stanovnika, kao što su Ribnik i Dekanovac, i niskim prihodima po stanovniku, npr. Jarmina i Đelekovac, a među najnetransparentnijima ima onih s vrlo visokim ukupnim prihodima po stanovniku, poput Sutivana, Šolte, Dugopolja i Bola.
Ministar uprave Lovro Kuščević istaknuo je kako je transparentnost lokalnih proračuna jedna od najvažnijih sastavnica odgovornosti lokalnih administracija. Važno je da lokalne jedinice budu jake i da mogu građanima pružiti usluge, a manje je važno koliko ih je, ustvrdio je Kuščević. Lokalnim jedinicama koje imaju problema s plaćanjem činovnika pa zbog toga ne objavljuju proračunske dokumente i općenito im nedostaje službenika, predložio je udruživanje pojedinih službi. Upozorio je da se ove godine može očekivati i do stotinu izvanrednih lokalnih izbora zbog neizglasavanja proračuna te da je u pripremi novi zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi kojim bi se riješio taj problem.
Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je vladinu orijentaciju na dijalog s lokalnim jedinicama i najavio da će se susreti poput jučerašnjega u Požegi održavati redovno, svakih šest mjeseci. Što se tiče novoga zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, u izjavi za novinare rekao je da se provode brojne simulacije te da je osnovna ideja da se sustav raspodjele poreza na dohodak u potpunosti prepusti jedinicama lokalne i područne samouprave.
Pored toga, država bi se odrekla i 16 posto pomoći od izravnanja za decentralizirane funkcije i to bi u potpunosti pripalo jedinicama lokalne i područne samouprave, a i prihod od poreza na dohodak ostvaren od kamata na štednju, koji je sada prihod državnog proračuna, u potpunosti im se prepušta, rekao je Marić.
Najavio je i promjene u raspodjeli iz fonda izravnanja prema kriteriju petogodišnjeg prosjeka prihoda po stanovniku, gdje se na temelju referentne vrijednosti za državu utvrđuje prelazi li neka općina, grad ili županija tu vrijednost ili ne. Dodao je da funkcionalna i fiskalna decentralizacija trebaju ići skupa, kao preduvjet da Hrvatska bude zemlja s ravnomjernim razvojem njezinih regija.
