Što donose izmjene Zakona o tržištu plina? Koja su pravila slobodnog tržišta? Znače li ona kraj socijalne politike vođene kroz cijenu energije? Na ta je pitanja u Novom danu N1 televizije odgovarao Tomislav Jureković, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetska regulatorne agencije (HERA).
Naglasio je kako su napori Vlade oko izmjena Zakona o tržištu plina legitimni, no ne radi se, kaže, o potpunom tržišnom okruženju, jer je u nas uvijek politika imala zadnju riječ glede određivanja cijena. No, “od ulaska u EU i Energetske strategije uhvatili smo kurs, odnosno hrvatska energetika se jasno odredila za tržišne mehanizme kao glavne regulatore. Odnos ponude i potražnje trebao bi biti taj koji određuje realnu cijenu. Nije zdravo ni za energetiku ni za gospodarstvo da su cijene energetike nerealne. Mi smo u procesu deregulacije, gdje pojedine komponente cijene oslobađamo i usput nastojimo ublažiti socijalne posljedice, no dugoročno, jedina održiva cijena je ona nastala ponudom i potražnjom. Današnji trenutak je trenutak prijelaznog perioda gdje Vlada koristi mogućnost da na određeno vrijeme na korist kućanstava određuje cijenu plina. Pomalo je nezgodno što se cijena plina na veleprodajnom tržištu za dobavljača određuje kada su cijene plina na europskom tržištu krenule prema gore. No, ne bi trebalo zaboraviti da je u tri prethodna postavljanja ove cijene dolazilo do sukcesivneog pada cijena plina. Tržište ima uspone i padove, pluseve i minuse te treba prihvatiti i jednu i drugu stranu priče. Treba omogućiti cijenu koja će biti održiva”, rekao je Jureković.
Ocjenjuje kako nije zahvalno govoriti o tome tko će od 35 distributera moći izdržati potencijalne vladine mjere, no naglasio je kako osim profita, prema zakonu, distributeri imaju odgovornost i za sigurnost opskrbe. “Otvaranjem konkurencije, a ona je prisutna na hrvatskom tržištu unutar šest mjeseci, stvara se prostor da tržište u toj svojoj komponenti napravi rezultat. Na razini opskrbe, država regulira zaštitnu reguliranu cijenu, no u tome se javljaju i konkurenti, koji su obično niži. Pravo je izbora svakog kupca energije da izabere između alternativnih ponuda. Postoje zaštitni regulatorni mehanizmi koji samo paze na situacije. Sve je sličnije telekomima. Vremena tradiocionalne energetike su prošla, već davno, i sad to počinjemo osjećati.”
Nije želio komentirati mogućnost dogovorora HEP-a i INA-e oko otkupa plina, a o opasnosti od prekida opskrbe Jureković kaže: “Ulazimo u jednu drugu temu, a to je sigurnost opskrbom plinu. S obzirom na okolnosti na europskom tržištu, plina u osnovi ima. Mislim da opasnost od nestašice plina nije nešto što je realna opasnost. Nikad se ne može isključiti, ona može biti posljedica geostrateških situacija, nikad se ne mogu isključiti niti neki treći činovi koji imaju političku ili svjetsku pozadinu. To su događaji na koji se cijela struka priprema. Takve opasnosti uvijek postoje, no ako imate uvedene mehanizme one se svode na normalnu, dnevnu razine.”
