Jugoistok Europe bilježi solidan rast BDP-a

Države jugoistoka Europe nastavit će bilježiti rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je već zabilježen u 2015., a očekuje se kako će on 2017. iznositi u prosjeku 3 posto, procjena je Svjetske banke (WB) iz redovita ekonomskog izvješća objavljenog u petak.

U analizi je iznesen podatak kako su Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora u protekloj godini ostvarile prosječni rast BDP-a od 2,1 posto, što je značajan napredak u usporedbi s 2014., kada je cijela regija bila zahvaćena katastrofalnim poplavama koje su značajno utjecale na ukupno stanje gospodarstva. Najveći rast GDP-a 2015. zabilježila je Makedonija i on je iznosio 3,7 posto, Kosovo je imalo rast od 3,6 posto a najmanji je rast bio u Srbiji i iznosio je 0,8 posto.

Po projekcijama za 2016. ovih šest država će zabilježiti prosječan rast BDP-a od 2,6 posto, dok bi u 2017. on trebao iznositi 3 posto. Najveći rast BDP-a predviđa se ponovno za Mekedoniju i Kosovo i to po 4 posto, a najmanji za Srbiju sa stopom od 2,3 posto. Albanija može računati na rast od 3,5 posto BDP-a, a BiH i Crna Gora na rast BDP od 3,1 posto. “Investicije i izvoz značajno su utjecale na rast BDP-a i ukupni gospodarski oporavak regije, no potrebno je nastaviti s reformama kako bi se taj trend održao i otvorio dodatni prostor za privatna ulaganja”, kazala je regionalna direktorica WB Elen Goldstein u prezentaciji iz Beča.

Makedonija je, po njezinim riječima, poticajne mjere na tom planu poduzela ranije i one su sada dale konkretne učinke, što se vidi kroz činjenicu da je ta zemlja ostvarila najveći rast BDP-a u regiji. Zabrinutost izaziva visoka stopa nezaposlenosti u regiji, koja u prosjeku iznosi 21 posto. Dodatni je problem što u toj strukturi dominira tzv. dugoročna nezaposlenost, a riječ je o osobama koje traže posao u razdoblju dužem od 12 mjeseci.

Samo u slučaju BiH, u kojoj je stopa nezaposlenosti 27 posto, udio onih koji su dugoročno bez posla je čak 80 posto. Pro preporukama Svjetske banke fiskalni deficit bi se morao učinkovitije kontrolirati, no od ključnog je značenja reforma poslovnog okruženja, poboljšanje funkcioniranja javnog sektora te jačanje regionalne i globalne povezanosti tržišta. To bi značajno utjecalo na dugoročni rast investicija i izvoza, zaključila je Golstein.

Preporuke su WB svim državama da pokušaju eliminirati zapreke za zapošljavanje te poboljšaju ukupnu poslovnu klimu i kvalitetu pružanja usluga. Komentirajući specifične probleme za BiH, odnosno stanje u njezinom bankarskom sektoru koje je izazvalo zabrinutost kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), glavna ekonomistica WB za BiH Sandra Hlivnjak je kazala kako su indikatori financijskog zdravlja te zemlje u cijelosti pozitivni, pri čemu je značajno to što se smanjuje udio nenaplativih kredita.

Kazala je kako dvije poslovne banke sa sjedištem u Republici Srpskoj, koje su propale ranijih godina, nisu “sistemske banke” odnosno dijelovi velikih bankarskih sustava pa to ne bi trebalo imati učinak na ostatak bankarskog sektora.

You may also like