Još jedan u nizu rokova Grčkoj istječe ovaj tjedan

Sljedeći tjedan istječe još jedan u nizu krajnjih rokova za Grčku, a ministri unutarnjih poslova zemalja članica prvi put će razgovorati o prijedlogu Komisije za raspodjelu izbjegličkih kvota. U četvrtak se u Luxembourgu sastaju ministri financija zemalja članica eurozone, što se smatra posljednjom prilikom za postizanje dogovora između Grčke i njezinih vjerovnika oko uvjeta za deblokiranje zadnje rate od 7,2 milijarde eura iz sadašnjeg programa financijske pomoći, koji istječe krajem ovoga mjeseca.

Do kraja mjeseca Grčka mora vratiti Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) 1,6 milijardi eura, što bez nekakva dogovora s vjerovnicima neće biti moguće. Nova grčka vlada od početka veljače pregovara sa svojim vjerovnicima o reformama koje treba provesti u zamjenu za isplatu zadnje rate financijske pomoći. Do sada u pregovorima nisu postignuti gotovo nikakvi rezultati, jer su zahtjevi vjerovnika u izravnoj suprotnosti s onim što je vladajuća, krajnje lijeva stranka Siriza obećala biračima u predizbornoj kampanji.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk pozvao je protekli tjedan Grčku da bude realistična i prestane s igrama u pregovorima o nastavku finacijske pomoći kako bi izbjegla bankrot. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je rekao da je Grčka poput “krave na tankom ledu”, što je njemačka izreka za tešku situaciju, a izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za pregovore s Grčkom napustilo je u prošli četvrtak Bruxelles ocijenivši da još nema približavanja stajališta o reformama koje bi grčka vlada trebala poduzeti u zamjenu za financijsku pomoć..

Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u nedjelju piše, pozivajući se na neimenovanog pregovorača, da je Juncker pripremio kompromisni prijedlog za Grčku, ali da je protiv bio MMF. Kompromis je u tome da se odgodi smanjivanje mirovina, a da se zauzvrat smanje izdaci za vojsku, čime bi se postigla ista ušteda, koju vjerovnici traže. Spominje se iznos od 400 milijuna eura. Nekoliko je mogućih scenarija u razvoju situacije oko Grčke. Ako se ovaj tjedan postigne dogovor, Grčka bi dobila predah – dobila bi 7,2 milijarde eura, otplatila bi ratu duga MMF-u, isplatila mirovine, plaće državnim službenicima i ispunila ostale obveze države. Međutim, to bi i dalje bilo samo kratkoročno rješenje, jer Grčkoj već ovoga ljeta stiže na naplatu još nekoliko milijarda eura.

Druga je mogućnost treći plan financijske pomoći u visini između 30 i 50 milijardi eura, što se neko vrijeme spominjalo, ali su tome mali izgledi budući da se Njemačka izričito protivi. Nešto je vjerojatnija mogućnost da se sadašnji program produlji za još neko vrijeme – spominje se rok do ožujka sljedeće godine. To bi omogućilo Grčkoj da i dalje može računati na mehanizam Europske središnje banke za hitno financiranje. Grčka bi također željela otkupiti dio svojih dugova prema Europskoj središnjoj banci sredstvima iz fonda za spašavanje eura (EMS), čime bi još pomaknula rokove otplate i dobila povoljnije kamate.

I u slučaju dogovora s vjerovnicima i dalje bi se postavljao problem golemog grčkog koji doseže 180 posto BDP-a. Grčka bi željela dobiti oprost dijela dugova do održive razine, no to je, barem zasad, malo vjerojatno jer je već dobila iznimno duge rokove otplate i iznimno niske kamate. Ni mogućnost stečaja nije više zabranjena tema. Ako Grčka 30. lipnja ne bi isplatila ratu duga MMF-u, vjerojatno bi potaknula bijeg kapitala iz banaka, koje bi tada morale u stečaj. Vlada bi u tom slučaju mogla uvesti kontrolu kretanja kapitala i privremeno uvesti nekakvu paralelnu valutu kojom bi država plaćala svoje unutarnje obveze, dok bi vanjske obveze podmirivala u eurima. Zadnja je mogućnost izlazak Grčke iz eurozone, što bi moglo uzdrmati temelje monetarne unije.

You may also like

0 comments