Jonathan Hill: Prijedlog rješenja za CHF utjecat će na stabilnost Hrvatske

Povjerenik za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Jonathan Hill uputio je pismo hrvatskoj Vladi u vezi sa zakonom o konverziji kredita u švicarskim francima, dva dana prije njegova usvajanja u Saboru, potvrđeno je Hini u utorak.

“Povjerenik Hill je poslao hrvatskim vlastima svoje viđenje o tome pitanju kako bi istaknuo da bilo kakvo rješenje problema s kreditima u švicarskim francima mora biti sukladno specifičnim preporukama koje je usvojilo Vijeće te pravilima EU-a o slobodnom kretanju kapitala koja su definirana u Ugovoru o EU-u. Svaka poduzeta mjera mora biti opravdana javnim interesom, uravnotežena i proporcionalna. Povjerenik Hill je također naglasio da narušavanje pravne sigurnosti ugovora može negativno utjecati na povjerenje investitora, što može biti štetno za izglede za rast”, rečeno je Hini u Europskoj komisiji.

Pismo je poslano 16. rujna, dva dana prije izglasavanja zakona u Saboru. U Komisiji kažu da će sada analizirati jesu li se hrvatske mjere u skladu s europskim propisima i načelima i da će o tome obavjestiti Vijeće. Dodaju da Komisija prati situaciju s kreditima u švicarskim francima i da je svjesna poteškoća do kojih je doveo rast tečaja švicarskog franka te se slažu da je zaštita potrošača važan politički cilj. U Komisiji se pozivaju na specifične preporuke koje je usvojilo Vijeće i u kojima se kaže da drugoročno rješenje za kredite u švicarskim francima mora biti proporcionalno, imati čvrsti pravni temelj i biti usmjereno na pomoć najranjivijim zajmoprimcima. U srijedu, 30. rujna, stupaju na snagu izmjene Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI) i Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK), kojima je regulirana konverzija kredita vezanih uz švicarski franak u eure.

Konverzija će se provesti tako da se početno odobrena glavnica kredita denominirana u francima pretvori u eure po tečaju koji je bio primjenjiv na dan isplate kredita, a početno ugovorena kamatna stopa u “švicarcima” zamjeni kamatnom stopom za kredite u eurima. Na temelju tog izračuna utvrdit će se novi otplatni plan. Banke će u roku od 45 dana tijekom dužnicima preporučenom pošiljkom morati dostaviti izračune konverzije, a korisnici će potom imati 30 dana da odluče hoće li taj prijedlog i prihvatiti.

Ministar financija Boris Lalovac izjavio je u utorak da ne treba strahovati od slabljenja kune u odnosu na druge valute te da su kolebanja tečaja moguća, ali kratkotrajna. “Ne treba se plašiti, nema panike. HNB ima zakonske ovlasti i posao braniti tečaj kune i osigurati likvidnost na financijskom tržištu”, rekao je Lalovac u izjavi za novinare. Dodaje kako je HNB u svojim komentarima i izjavama i najavio takvu politiku. “Nema prevelikih oscilacija (tečaja), a kratkotrajnih može biti, međutim to će se vrlo brzo smiriti”, ocjenjuje ministar financija.

Krajem prošloga tjedna tečaj eura na tečajnici HNB-a iznosio je 7,6126 kuna, tako da je euro ojačao 0,3 posto na tjednoj razini. U ponedjeljak je na tečajnoj listi HNB-a kuna je oslabila dodatnih 0,28 posto prema euru, da bi u utorak blago ojačala, za 0,02 posto, te euro iznosi 7,632078 kuna. Upitan za komentar tvrdnji da bi zbog konverzije kredita u švicarskim francima mogle porasti bankarske kamate, rekao je da za to nema potrebe jer je EURIBOR na najnižoj povijesnoj razini. Ustvrdio je i da banke imaju puno veće probleme od te konverzije, i to sa 100 građana Republike Hrvatske koji su im dužni šest milijardi kuna, i koji to ne vraćaju. “Postavlja se pitanje kako su (banke) mogle dati šest milijardi kuna stotini građana, a cjelokupna konverzija za 60 tisuća građana toliko košta”, kaže Lalovac. “Ne bih htio da zbog njihovih loših plasmana iz prošlosti sada ispaštaju svi građani. Smatram da će bankarsko poslovanje bit stabilno, kao što je bilo do sada”, dodaje.

Upitan može li obrana tečaja dovesti do pada kreditnog rejtinga zemlje i skupljeg zaduživanja države, uslijed smanjenja deviznih rezervi, Lalovac je odgovorio da neće biti nikakvih poremećaja ni u proračunu ni u plaćanju kamata. I kad smo imali dobar rejting, zaduživali smo se se po kamatama između 6 i 7 posto, a nas je to duplo manje, kaže Lalovac. “Danas smo dio EU-a i ispoštovat ćemo sva fiskalna pravila”, kaže ministar i dodaje da industrijska proizvodnja i osobna potrošnja rastu, a prihodi od PDV-a nikad nisu bili bolji. Analitičari Privredne banke Zagreb jučer su ustvrdili da je financijsko tržište reagiralo na skorašnju primjenu zakonskog rješenja za konverziju kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) u eurske slabljenjem kune prema euru i rastom kamatnih stopa na najvišu razinu u posljednjih 27 mjeseci te smatraju da HNB treba intervenirati prodajom deviza na deviznom tržištu kako situacija ne bi eskalirala. HNB je za sutra najavio održavanje obrnute repo aukcije, putem koje namjerava povećati likvidnost u sustavu te eventualno korigirati tržišne kamatne stope.

You may also like

0 comments