Ekonomist Ivan Lovrinović rekao je u nedjelju da ni SDP niti HDZ nemaju pravo rješenje za dužnike u švicarskim francima, a “napad” HNB-a na SDP ocijenio je igrokazom kako bi se ta stranka pred izbore što bolje predstavila kao branitelj dužnika u toj valuti.
“Riječ je o jednom dobro smišljenom scenariju – vi napadajte nas i neka se tome još pridruži neko iz EU da napad bude još žešći. Tako da se onda SDP što bolje može pokazati kao branitelj dužnika u švicarskim francima”, kazao je Lovrinović nakon konferencije za novinare MOST-a nezavisnih lista, komentirajući upozorenje HNB-a ministru financija Borisu Lalovcu.
Lovrinović, koji je i ekonomski savjetnik udruge Franak, ocijenio je to HNB-ovo pismo dosad neviđenim zastrašivanjem javnosti da će doći do kraha deviznog tečaja i da će se istopiti devizne rezerve iako se za to, kako je kazao, ne navodi niti jedan ozbiljan stručni i argumentirani razlog. Podsjetio je da je HNB u siječnju, kada je došlo do druge snažne revalvacije švicarskog franka, branio banke i način rješavanja problema dužnika u švicarskim francima. “Sada je HNB najotvorenije stao uz banke, a s druge strane ispada da se bore protiv Vlade Zorana Milanovića koji je, kada je za guvernera HNB-a imenovan Boris Vujčić, rekao da su oni frendovi”, istaknuo je.
Lovrinović smatra da je za dužnike u švicarskim francima još gora situacija nego što je bila prije, jer su sada izloženi političkom, pravnom i valutnom riziku. “SDP ne nudi nikakvo kvalitetno rješenje, a jučer je i HDZ rekao da u cijelosti podržava pismo HNB-a. Oni su uvijek podržavali politiku HNB-a, pa nam sada i je ovako kako jest”, rekao je. Drži kako se sada vidi da ni HDZ niti SDP, za kojega tvrdi da želi populistički na brzinu riješiti problem dužnika u švicarskim francima, nemaju pravo rješenje, te da im je stalo samo da to iskoriste u predizborne svrhe. “Dužnici se trebaju dobro zabrinuti, jer se trebaju zapitati što će biti nakon parlamentarnih izbora koji su za oko dva mjeseca”, rekao je Lovrinović, zapitivaši se što će biti ako banke tuže pa dobiju spor, kada će tada dužnici imati još veće probleme.
Iznio je stav MOST-a nezavisnih lista koji rješenje vidi u ponudi nagodbenog tečaja koji bi bio 5,5 kuna, te usvajanju promjenljive kamatne stope koju bi pored HNB-a moralo odobriti i Ministarstvo financija, pri čemu bi kredit ostano isključivo u kunama. “To je jedino brzo, kvalitetno i krajnje rješenje”, kazao je. Lovrinović smatra i da se konačno trebaju aktivirati mehanizmi koje je tražila Udruga Franak kako bi se pristupilo “opozivu nekih ljudi”, dok bi banke građanima trebale vratiti preplaćene iznose jer se točno zna kada su nastupile prva i druga revalvacija švicarskog franka. “To se sve skupa zbroji i oduzme i onda se nastavi plaćati po tome. To je najjednostavniji model i u tom slučaju će dužnici u švicarskim francima biti definitivno razduženi i mogu mirno spavati do kraja. Ovako to neće moći, jer euro neće biti stabilan pošto je Hrvatska do kraja ekonomski destabilizirana”, upozorio je.
Upitan može li Europska središnja banka utjecati na Vladino rješenje dužnika u švicarskim francima, odgovorio je kako, pošto je Hrvatska dobrim dijelom “banana država”, svatko joj sa strane može docirati i prigovarati. “Što nisu ništa prigovorili Mađarskoj”, upitao se.
Čak i da HNB ne podupire prijedlog zakona o ‘švicarcima’, Vlada bi ga svejedno provela, poručio je u subotu premijer Zoran Milanović, komentirajući upozorenje Hrvatske narodne banke Vladi da bi provedba njezina modela rješavanja kredita u švicarskim francima mogla uzrokovati ozbiljnu financijsku i makroekonomsku nestabilnost.
“Banka ne donosi zakone, to čine Vlada i Sabor, a čak i da banka prijedlog zakona ne podržava, Vlada bi ga svejedno provela”, istaknuo je Milanović u Tisnom na otoku Murteru, na svečanosti otvorenja novog dječjeg vrtića.
Naglasio je kako banke “igraju ziheraški i konzervativno”, što i jest njihova uloga, te da upozorenje HNB-a nije tako dramatično kako se predstavlja. “HNB u ovom slučaju ne odlučuje, na njima je da u dobroj domobranskoj maniri, jer oni nikad ne preuzimaju odgovornost nizašto, što je u redu, upozore na sve što se može dogoditi”, rekao je premijer. “Tu se pokazuje da je odgovorna vlada i politička vlast, kao što je bila i ona prije sedam, osam godina, kad su tuda šetali Šukeri, Karamarki, Sanaderi, Jandrokovići i drugi, koji su šutjeli ‘ko zaliveni’. Vujčić (guverner HNB-a Boris Vujčić), kao i svi bankari, igra ziheraški i konzervativno, po onoj ne talasaj, ali odgovornost ostaje na nama. Ovo je rješenje koje neće oteti od banaka više nego mogu izdržati, a izvući će građane. Svim ljudima ovo će olakšati život”, istaknuo je.
Upozorenje središnje banke usporedio je s upozorenjem na nuspojave raznih ljekova koje se gotovo nikad ne pojave, ali se upozorenja moraju istaknuti. Vlada će, nastavio je, kao i dosad uvažiti sugestije banke, ali će na koncu samostalno donijeti odluku. Milanović je ponovio kako su u Vladi dugo i pomno promišljali o zakonskoj rješenju, kako bi došli do zaključka da zakon neće naštetiti bankama koje će ostati i opstati. Prošla su vremena, istaknuo je, kada su vladom šetali razni Karamarki, Šukeri i Sanaderi koji su šutjeli i činili što im drugi kažu.
Jutarnji list objavio je u subotu dokument u kojem Hrvatska narodna banka (HNB) upozorava Vladu da bi provedba najavljenog modela rješavanje ‘slučaja franak’ mogla uzrokovati vrlo ozbiljnu financijsku i makroekonomsku nestabilnost Hrvatske i procjenjuje da bi najranjiviji dužnici i dalje imali probleme u otplati kredita. HNB u mišljenju od 7. rujna, u kojem se službeno očituje ministru financija Borisa Lalovca, upozorava da bi Vladin model konverzije kredita u francima u kredite u eurima mogao srušiti tečaj kune i kreditni rejting zemlje. Vlada je 10. rujna u saborsku proceduru poslala prijedloge zakonskih izmjena za rješenje problema zaduženih u švicarskim francima. “Gubitak međunarodnih pričuva nepovoljno utječe na adekvatnost međunarodnih pričuva i stvara dodatni rizik za deviznu likvidnost, a posredno i za stabilnost tečaja kune i kreditni rejting Hrvatske”, navodi, uz ostalo, HNB u dopisu koji je potpisao guverner HNB-a Boris Vujčić. To bi konzekventno dovelo do, upozorava HNB, težeg zaduživanja RH na međunarodnom tržištu. Moguće je povećanje kamatnih stopa na kredite, odljev depozita u gotovinu i u inozemstvo, mišljenja je HNB koji ističe i opasnost od aktiviranja kaskadnog procesa smanjivanja pričuva i narušavanja povjerenja u moentarni i financijski sustav. Procjenjuje se i potreba kompenziranja nepovoljnih fiskalnih učinaka konverzije kroz jaču fiskalnu prilagodbu.
HNB upozorava da je upitna ustavnost cijelog paketa zakona i podsjeća kako treba izbjeći retroaktivnu primjenu predloženih mjera te da nisu provedene konzultacije s europskom središnjom bankom (ECB). Poziv predsjednika HDZ-a Tomislav Karamarka da kampanja za predstojeće parlamentarne izbore bude normalna i čista Milanović je u Tisnom ocijenio neozbiljnim, jer “neke ljude možete neko vrijeme varati, ali ne i sve ljude sve vrijeme”. Dodao je da novinari stalno traže njegov komentar na Karamarka, ako ga prešuti i odmahne rukom ispada bahat, a ako kaže onda ga nazivaju uličarom.
Iz HNB-a su u subotu priopćili kako je kapitalna adekvatnost bankovnog sustava vrlo visoka, te da će takva ostati i ako Vlada provede svoje predložene mjere za rješavanje problema zaduženih u švicarskim francima, ističući da u smislu rizika koje bi te mjere donijele HNB može održati stabilnost tečaja i bankovnog sustava.
“Hrvatska narodna banka je slijedom zahtjeva Ministarstva financija izradila analizu mogućih ekonomskih učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i tu je analizu u obliku mišljenja o navedenom nacrtu prijedloga zakona dostavila ministarstvu. Kada je riječ o mogućim učincima koji se odnose na područje djelovanja HNB-a, a to su stabilnost tečaja i bankovnog sustava, u mjeri u kojoj bi se prepoznati rizici mogli materijalizirati, Hrvatska narodna banka ima i odlučnosti i instrumente da u tom slučaju održi stabilnost tečaja i bankovnog sustava”, navode u HNB-u.
Ističu da je kapitalna adekvatnost bankovnog sustava ostati vrlo visoka i ako se provedu Vladine mjere, što, tvrde, jamči stabilnost bankovnog sustava i bez potreba za dokapitalizacijom uslijed gubitka koji bi mogla izazvati primjena modela i obuhvata konverzije iz Vladinog zakonskog prijedloga, “a koji je, uz ograničenja u dostupnosti podataka, moguće procijeniti na otprilike 8 milijardi kuna”. “Procijenjena stopa adekvatnosti kapitala bi se, naime, i nakon tog gubitka krajem 2015. godine zadržala na visokih 19,8 posto (što je za 3,7 postotnih poena niže nego što bi bila bez gubitka uslijed konverzije). Što se tečajne stabilnosti tiče, HNB ima odlučnost, instrumente i kredibilitet da ju održi, kao što je to činio i dosad”, zaključuju u HNB-u.
Jutarnji list objavio je u subotu dokument u kojem HNB upozorava Vladu da bi provedba najavljenog modela rješavanja ‘slučaja franak’ mogla uzrokovati vrlo ozbiljnu financijsku i makroekonomsku nestabilnost Hrvatske, te procjenjuje da bi najranjiviji dužnici i dalje imali probleme u otplati kredita. HNB u mišljenju od 7. rujna, u kojem se službeno očituje ministru financija Borisa Lalovca, upozorava da bi Vladin model konverzije kredita u francima u kredite u eurima mogao srušiti tečaj kune i kreditni rejting zemlje. Vlada je 10. rujna u saborsku proceduru poslala prijedloge zakonskih izmjena za rješenje problema zaduženih u švicarskim francima. “Gubitak međunarodnih pričuva nepovoljno utječe na adekvatnost međunarodnih pričuva i stvara dodatni rizik za deviznu likvidnost, a posredno i za stabilnost tečaja kune i kreditni rejting Hrvatske”, navodi, uz ostalo, HNB u dopisu koji je potpisao guverner HNB-a Boris Vujčić. To bi konzekventno dovelo do, upozorava HNB, težeg zaduživanja RH na međunarodnom tržištu. Moguće je povećanje kamatnih stopa na kredite, odljev depozita u gotovinu i u inozemstvo, mišljenja je HNB koji ističe i opasnost od aktiviranja kaskadnog procesa smanjivanja pričuva i narušavanja povjerenja u moentarni i financijski sustav. Procjenjuje se i potreba kompenziranja nepovoljnih fiskalnih učinaka konverzije kroz jaču fiskalnu prilagodbu.
Premijer Zoran Milanović izjavio je u Tisnom da, čak i da HNB ne podrži predložena zakonska rješenja, Vlada bi ih svejedno provela. “Banka ne donosi zakone, to čine Vlada i Sabor, a čak i da banka prijedlog zakona ne podržava, Vlada bi ga svejedno provela”, istaknuo je Milanović. Naglasio je kako banke “igraju ziheraški i konzervativno”, što i jest njihova uloga, te da upozorenje HNB-a nije tako dramatično kako se predstavlja. “HNB u ovom slučaju ne odlučuje, na njima je da u dobroj domobranskoj maniri, jer oni nikad ne preuzimaju odgovornost nizašto, što je u redu, upozore na sve što se može dogoditi”, rekao je premijer.
