[vc_row][vc_column width=”1/3″]Jučer je, u Rumunjskoj, počeo dvodnevni summit Inicijative triju mora, treći po redu. Na summit je otputovala delegacija Hrvatske, predvođena predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]I dok su prva dva summita služila popularizaciji ideje, ovaj, koji je organizirala mreža gospodarskih komora zemalja članica (njih 12), mogao bi donijeti puno više iz nekoliko razloga
Piše Ivan Brodić[/vc_column][/vc_row]
Prvo, ciljevi summita usklađeni su s tri ključna strateška dokumenta Europske komisije, koja govore o zajedničkoj energetskoj strategiji, digitalnom tržištu i prometnom povezivanju. Drugo, ovaj e summit pozdravio Donald Trump uputivši poruku kako je SAD snažan saveznik zemalja između Jadrana, Baltika i Crnoga mora te kako će SAD dati snažnu podršku njihovom energetskom, prometnom i infrastrukturnom povezivanju. Treće, najvažnije, na ovom summitu, po prvi se puta, očekuju konkretne definicije projekata. Hrvatska u 40 predloženih projekata sudjeluje s 11 projekata vrijednosti 1.78 milijardi eura, među kojima traži ulagače za LNG terminal na otoku Krku.
[quote_box name=””]
Jedanaest od dvanaest zemalja članica Inicijative (dakle, izuzev Austrije) pripada skupini siromašnijih i slabije razvijenih zemalja Europske unije. Na njih otpada samo 10 posto BDP-a Unije, a imaju 28 posto teritorija i 22 posto stanovništva. [/quote_box]
Međutim, nitko neće ulagati u projekte u kojima ne vidi korist. Ovdje treba tražiti interes iskazan u pozdravnoj poruci Donalda Trumpa skupu. Naime, poznato je kako je ukapljeni plin dovezen brodskim putem i do dvadeset posto skuplji od kopnenog plina. A SAD i Katar su najveći izvoznici takvog plina.
U novim geopolitičkim okolnostima, koje svojim istupima prenaglašava američki predsjednik, logično je kako SAD ima interes u izvozu ove vrste plina prema ovoj regiji u nastajanju. Tim više što brojne zemlje ove regije imaju traumatična iskustva glede protoka ruskog plina (a nisu zanemariiva niti politička i povijesna iskustva). Hrvatskoj, koja takva iskustva nema, ili ima u manjem obimu, LNG terminal mogao bi poslužiti za diverzifikaciju dobavnih pravaca, što bi značajnije poboljšalo energetsku sigurnost zemlje. Interes s istim motivima, usprkos napredovanja izgradnje drugog profila Sjevernog toka, pokazuje i Njemačka.
Nisu zanemarivi niti projekti nizinske pruge te povezivanje luke Rijeka s regijom u nastanku. Jer bez toga bismo uskoro mogli imati još jednu hrvatsku priču o propasti.
