Jesmo li zemlja ilegalnih vodovoda?

Ulazeći u Europsku uniju, prihvatili smo i obvezu da javni vodovod dođe do svakog naselja s više od 50 stanovnika. Velika je to i skupa investicija, koja se treba dovršiti za 5 godina.

No, diljem zemlje postoji i paralelna mreža, koju su mještani gradili na svoju ruku. Ne postoji zakon koji bi ih legalizirao, kako bi mogli postati dio zajedničkoga javnog sustava, pa se takvi ilegalni vodovodi i dalje toleriraju. U zemlji bogatoj prirodnim resursima tekuća voda nije svima jednako dostupna. Kad bi ih javna vodovodna mreža zaobišla, mještani bi se udružili pa sami gradili ono što država ili grad nisu. Iz ilegalnog vodovoda već se 50 godina pije voda u zagrebačkom predgrađu Kašini.

Ne možemo zakonski niti naplaćivati vodu niti distribuirati jer bismo morali imati poduzeće za to, kaže Ivan Puzak, predsjednik MO Kašina. U okolici Zagreba i susjednim županijama najviše je takvih mreža. A kroz cijelu zemlju proteže se 320 ilegalnih sustava. On funkcionira u većini slučajeva, međutim, imali smo slučajeva onečišćenja voda na tim izvorištima jer oni nemaju ni stručni kadar ni opremu da bi to mogli kontrolirati, objašnjava Ivan Kolovrat, voditelj Sektora korištenja voda, Hrvatske vode. Probavne smetnje najgore je što trenutačno može dogoditi i to ako se piju velike količine vode.

Rezultati su podjednaki za sve lokalne sesvetske mreže čija se voda nedavno ispitivala. Skoro 50 posto tih uzoraka je bilo zdravstveno neispravnih. Uzrok nesukladnosti su mikrobiološki pokazatelji, dok što se tiče kemijskih bilo je povećanih sadržaja željeza ili mangana što zapravo ukazuje na loše održavanje te razvodne mreže.To se na neki način tolerira jer ne možete ljude ostaviti bez vode. Međutim hrvatska država zajedno s Hrvatskim vodama i komunalnim poduzećima, vodovodima radi na tome da te sustave uključi u javnu vodoopskrbu, kaže Kolovrat. Rok za taj veliki posao je 2020. godina, a potrebno je uložiti 3 milijarde i 200 milijuna eura. Može se očekivati da će se mnogi protiviti jer za korištenje lokalnih izvorišta sada ne plaćaju koncesiju ni naknadu državi pa vodu plaćaju manje od 1000 kuna godišnje. (HRT)

0 comments