Jedina dobra vijest izbora: Zdravko Marić ministar financija

Ako bi sve analitičare s kojima smo razgovarali prvi dan nakon izbora trebali svesti pod zajednički nazivnik, to bi bila jednoglasna podrška dosadašnjem i vjerojatno novom ministru financija Zdravku Mariću.

To je čovjek protiv kojega čak ni Boris Lalovac ne želi reći ni riječ, komentirao je jedan od njih, čovjek iz bankarskih krugova.  – Stranka mi je to zamjerila, ali ja ne mogu ništa reći protiv Marića – kvalitetnijeg stručnjaka i čovjeka teško je danas dobiti u politiku – potvrdio nam je Lalovac, kojemu je ovaj put izmaknuo ministarski mandat.

Za razliku od prošlogodišnjih izbora, kada je proces primopredaje vlasti bio naglašeno mučan i dugotrajan, analitičari danas pokazuju više vjere u moguće pomake. Čak se i Hrvoje Stojić, tradicionalni skeptik iz Addiko banke (bivši HAAB), ovaj puta predstavio kao više nego umjereni optimist.

U ovom trenutku, čini se da smo napokon nakon dugo godina nerada, pri čemu ne mislim samo na posljednje dvije vlade nego je riječ o kontinuitetu, napokon dobili pravu priliku da napravimo ozbiljan pomak – rekao mi je Stojić u kratkom telefonskom razgovoru. Činjenicu da u Vladu stižu barem dva odlična stručnjaka, Zdravko Marić i Ivana Maletić, on prepoznaje kao vrlo jasan i snažan signal da će se za ovu Vladu tražiti visoka razina kvalitete ministara, u svakom slučaju znatno viša od dosadašnje. Prema njegovu mišljenju, Vladi će nesumnjivo biti od pomoći dobra povezanost njezinih članova s Bruxellesom, kao i poznavanje standarda rada u mehanizmima Europske unije.

Novoj Vladi idu naruku i najnovije dobre makroekonomske statistike. To će im, smatra Stojić, olakšati u kampanji jasno deklarirane namjere da brzo krenu u reforme. Marićev projekt kompleksne cjelokupne reforme poreznog sustava već je gotovo spreman za sabornicu i to bi mogao biti solidan start promjena.

Analitičar od kojega se redovito očekuje najviše, Velimir Šonje, vlasnik Arhivanalitike, ali i koautor danas već legendarnog antiinflacijskog i reformskog paketa Nikice Valentića, odlučio je ovaj put ostati suzdržan. Na nekoliko je panela u sklopu zajedničke akcije HUP-a i Hanza medije “Prava pitanja” upozoravao da postoje i stranke izvan uvriježenog tandema HDZ – SDP, od kojih neke imaju i relativno uvjerljive ekonomske programe. U trenutku dok se još nisu smirili emotivni naboj i ambicije sudionika predizborne utrke, zaključio je da je prerano govoriti o smjeru u kojemu će Hrvatska krenuti.

Za razliku od iznenada optimističnog pesimista Stojića, Maruška Vizek, istraživačica i ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, koju bismo najlakše mogli okarakterizirati kao realisticu s pozitivnim predznakom, prilično je uvjerena da se kontinuitet nastavlja.

Teško je, dodaje Vizek, vjerovati da bi baš HDZ-ova Vlada prva krenula s nužnom reformom javne uprave, već su najavili da nema ništa od zadiranja u regionalni ustroj države, a nisam sigurna ni da možemo očekivati promjenu u upravljanju državnom imovinom ili javnim i državnim poduzećima.

Sigurno će se, to je već najavljeno, krenuti u reformu poreznog sustava, a to Vizek smatra ne samo lošim, nego i opasnim potezom.

Za razliku od većine oštrih kritičara hrvatske političke scene koji su upravo u njima prepoznali najjaču polugu destrukcije, Vizek ovaj put nadu polaže u Most, koji bi se, kaže, ipak mogao pokazati kao korektivni faktor. Realizam ipak i tu na kraju prevladava pa zaključuje da je s Mostom problem što zapravo ne znamo tko su, niti što im je krajnja namjera, jer prevrtljivošću ideja i prijedloga ponakad odaju dojam vjetrenjača.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke (Societe Generale) u pravilu je oprezan, pa je i ovaj put ostao dosljedan bankarskoj škrtosti na riječima. Realnost na kraju uvijek bude drukčija od obećanja, kaže on. Ne očekuje značajnije promjene političkog kursa od onih koje su se mogle nazrijeti početkom ove godine, piše Jutarnji list.

Šantić smatra da je u ovom trenutku osnovno pitanje hoće li s jedne strane Hrvatska uspjeti zadovoljiti europske kriterije zbog kojih smo se našli u proceduri prekomjernog deficita, ali i hoće li međunarodno okruženje i dalje ostati pozitivno i koliko to dugo može potrajati. S inozemnih tržišta već neko vrijeme stižu najave povećanja kamatnih stopa.

You may also like

0 comments