Jedan od glavnih pokretača Kine je nekretninski sektor

Analiza kineskog zavoda za statistiku
Iako vlada u Pekingu nevoljko gleda na investicije u kineski nekretninski sektor zbog mogućnosti stvaranja tržišnog balona, to je i dalje – uz izvoz kojem prijeti (pre)jaki juan – jedan od glavnih pokretača rasta gospodarstva opterećenog pandemijom.

Kineski statistički zavod danas će objaviti procjenu rasta BDP-a u trećem tromjesečju koja će pokazati da li se drugo svjetsko gospodarstvo po veličini nastavlja oporavljati od korona krize. Podsjetimo, nakon što je u prvom kvartalu zabilježen pad – prvi u više od 40 godina – od 6,8 posto, u razdoblju od travnja do lipnja kineski je BDP porastao 3,2 posto.

Ekonomisti ističu za Financial Times da bi rezultat za treće tromjesečje trebao biti još uvjerljiviji. Larry Hu, glavni ekonomist u banci Macquarie, procjenjuje da će gospodarstvo Kine u trećem kvartalu ojačati za 5 posto, a u četvrtom za 5,5 posto. Hu dodaje kako bi Kina u prvom tromjesečju iduće godine mogla ostvariti i do 15 posto ekonomskog rasta, s obzirom na nisku bazu u usporedbi s početkom ove godine.

Što se tiče cijele 2020., Međunarodni monetarni fond (MMF) u prošlotjednim revidiranim prognozama objavio je da će kineski BDP ojačati 1,9 posto. Za ilustraciju, američkom gospodarstvu ove godine MMF prognozira pad od 4,3 posto, a indijskom od čak 10,3 posto.

Ekonomski analitičari smatraju da se Peking mora pozabaviti s nekoliko područja ako želi da se ove prognoze ostvare. To prije svega vrijedi za nekretninski sektor. Još 2017. predsjednik Xi Jinping izjavio je da je namjena „domova da se u njima živi, a ne da se špekulira“ čime je signalizirao vladin stav da rast cijena nekretnina treba ograničiti, posebno u velikim gradovima.

No, nekretninski sektor nije izgubio ulogu jednog od generatora ekonomskog rasta Kine. Iako je vladin ekonomski tim, predvođen potpredsjednikom Liu Heom, nastavio s naporima ograničavanja priljeva kredita investitorima za gradnju, Peking će morati procijeniti kakav će to imati utjecaj na cijeli niz ekonomskih aspekata, od industrijske potražnje do financijskog stanja lokalnih vlasti.

Naime, prodaja građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu važan je izvor prihoda za većinu lokalnih vlasti. Pomalo dramatična ilustracija važnosti nekretninskog sektora viđena je prošloga mjeseca kada su investitori na Hongkonškoj burzi bili preneraženi viješću da je jedan od najvećih developera u zemlji – kompanija Evergrande – od lokalnih vlasti provincije Guangdong zatražio financijsku pomoć kako bi izbjegao potencijalnu insolventnost.

Evergrande je dužan 123 milijarde dolara koje je „natukao“ posljednjih godina sudjelujući u brzoj urbanizaciji zemlje. Izvor daljnjeg rasta građevinskog sektora jesu i ulaganja u infrastrukturu. U prva dva mjeseca ove godine ulaganja u fiksnu imovinu potonula su rekordnih 24,5 posto, a nastavile su padati sve do kolovoza. Analitičari očekuju da će današnji statistički podaci pokazati da su u rujnu investicije u infrastrukturu konačno porasle.

Narodna banka Kine priopćila je prošle srijede da će podržati privremeno povećanje ukupne razine duga, što u pravilu potiče infrastrukturna ulaganja. Podaci objavljeni prošloga tjedna pokazali su da je tamošnje mjerilo kreditne aktivnosti u rujnu raslo po najbržoj stopi u posljednje dvije godine.

Plasman bankovnih kredita u rujnu je također porastao snažnije od očekivanja, za 13 posto na godišnjoj razini. Potporu daljnjem ekonomskom oporavku mogla bi dati i osobna potrošnja. Nakon sedam uzastopnih mjeseci pada na godišnjoj razini, osobna potrošnja napokon je u kolovozu zabilježila pozitivan rezultat, doduše sramežljivi, od tek 0,5 posto u odnosu na srpanj. Ako se osobna potrošnja uspije oporaviti kao što je to slučaj s izvozom, kinesko gospodarstvo bit će na dobrom putu ostvarenja MMF-ovih prognoza o rastu od 8 posto u idućoj godini, smatraju ekonomisti.

Kad je već riječ o izvozu, valja podsjetiti da je u rujnu zabilježen skok od 9,9 posto na godišnjoj razini. Glavnu podršku izvoznicima dala je sposobnost kineskih javnozdravstvenih vlasti da širenje koronavirusa među stanovništvom drže pod kontrolom, barem prema službenim podacima.

S tvornicama, lukama i prijevozničkim kompanijama koje normalno rade, Kina je u prilici da zadovolji globalnu potražnju, od potrošačke elektronike potrebne za rad od kuće do osobne zaštitne opreme. Uvoz je skočio 13,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, nakon 2,1-postotnog pada u kolovozu, signalizirajući oporavak potrošnje i državnih ulaganja. Od siječnja do rujna kineski izvoz smanjen je blagih 0,8, a uvoz 3,1 posto. Kina je u travnju sudjelovala s 18 posto u globalnom izvozu.

Međutim, ubrzavanje izvoza moglo bi zakočiti jačanje juana. Nakon što se krajem svibnja tečaj kretao oko 7,20 juana za dolar, trenutno kineska valuta vrijedi 6,70 dolara što znači da je ojačala 7 posto.

Štoviše, 9. listopada tečaj je skočio gotovo 1,5 posto, najviše u posljednjih 15 godina uslijed veće globalne potražnje za kineskom financijskom imovinom i očekivanjima da će pobjeda Joea Bidena ublažiti tenzije između Amerike i Kine. U odgovoru na ovu aprecijaciju, Narodna banka Kine je komercijalne banke oslobodila obveze držanja pričuva kada kupuju devizne izvedenice. Radi se o uobičajenom potezu za kojim tamošnja središnja banka poseže kada ocijeni da je juan ojačao previše i prebrzo. Nakon intervencije juan je oslabio gotovo 1 posto, no prošloga petka tečaj se opet kretao oko 6,7 juana za dolar, piše Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments