Je li ovo kraj izazova za projekt Sjeverni tok 2?

Urednički komentar

Američki državni tajnik Antony Blinken dao je intervju za CNN te se pritom osvrnuo na nedavni susret s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergej Lavrovom kao i na generalno stanje odnosa između Rusije i SAD-a. Istaknuo je kako bi i za SAD bio dobar stabilniji i predvidljiviji odnos s Rusijom, ali i za ostatak svijeta.

Razgovor je, kazao je , bio konstruktivan i vrlo poslovan. SAD i Rusija imaju brojnih zajedničkih interesa te je kao primjere naveo situaciju u Afganistanu, stratešku stabilnost, borbu protiv klimatskih promjena te kontrolu naoružanja.

Ovime se nastavlja toplo-hladna igra dvije članice Vijeća sigurnosti UN-a.

Naime, dok SAD šalje signale kako je voljan prihvatiti obnovu odnosa s Rusijom te je Bidenova administracija ukinula dio ranijih sankcija prema određenim entitetima vezanima u Sjeverni tok 2, uvedene su nove sankcije za trinaest brodova koji rade na projektu Sjeverni tok 2. Zbog toga iz Rusije upozoravaju kako bi zaoštravanje odnosa značilo rusko čvršće obrambeno povezivanje s Kinom, što niti Zapadu, a niti Rusiji dugoročno ne bi odgovaralo, no to je druga tema.

Istovremeno, brod Fortuna je počeo postavljati završne dionice cijevi plinovoda Sjeverni tok 2 u njemačkim vodama, nakon što su s Fortune i kompanija koje rade na tom plinovodu skinute Trumpove sankcije. Biden je time priznao argumente iz Njemačke i Rusije kako se radi o komercijalnom plinovodu.

Iako je Europski parlament krajem travnja izglasao rezoluciju protiv ruskih kompanija zbog slučaja trovanja i zatvaranja poznatog ruskog disidenta Alekseja Navaljnog i gomilanja ruske vojske na istočnim granicama Ukrajine, čini se kako će se odlukom Bidenove administracije o povlaćenju sankcija za komercijalni plinovod Sjeverni tok 2, ova oštrica ponešto otupiti.

Rezolucijom su, inače, bili obuhvaćeni Rosatom, ruski oligarsi, banke koje su poslovale na istoku Ukrajine i plinovod Sjeverni tok 2 tj. tvrtke koje su radile na tom plinovodu.

Zbog toga se oglasio i povjerenik EU za vanjsku politiku i sigurnost Joseph Borrell rekavši kako će Sjeverni tok 2 možda izložiti Europu ruskom plinu, ali kako se u projektu radi o privatnoj investiciji, a zaustavljanje privatne investicije nije nešto što bi EU vrijednosno mogla podržati. Dodao je kako je taj projekt stvar Njemačke i privatnih investitora.

Takva izjava dužnosnika EU nije ništa čudno kada se zna kako je Angela Merkel, pod pritiskom rastuće zelene opcije u svojoj zemlji, ali i europskih zelenih planova, odustala od ugljena, a nešto ranije iz etičkih razloga je konzervirala atomske centrale. Do potpune tržišne održivosti obnovljivih izvora ili većeg korištenja vodika, potražnja za plinom, poglavito kopnenim (ruskim), kao tranzicijskim gorivom će samo rasti. Tim više što Nizozemska i Britanija smanjuju proizvodnju plina.

Inače, projekt kasni u isporuci oko dvije godine, najviše zbog geopolitičkih razloga koji su zanemarivali ekonomsku logiku. Povijest ekonomske logike seže duboko u Hladni rat, kada su Zapadna Njemačka i SSSR imali sporazum o isporuci plina, koji je zapadne zemlje često znao spasiti kada bi arapske zemlje uvele embargo zbog potpore Izraelu.

Postavlja se legitimno pitanje zbog čega se ekonomska logika mogla poštovati u vrijeme kada je svijet bio na stalnom rubu nuklearnog rata, a ne bi se mogla danas kada i SAD-u i Rusiji na scenu u energetskom i obrambenom smislu stupa novi izazivač – Kina?

You may also like