Je li moguće značajnije smanjenje cijena goriva?

Komentar
Jučerašnja vijest kako su cijene nafte od početka godine pale za oko 65 posto razgnjevila je potrošače, te je sve više glasova kako je nepravedno da toliko padne cijena nafte, a cijene goriva padnu za 25 posto.

Iako mnogi, neupućeni, slave pad cijene goriva, valja naglasiti kako je on plod potpunog pada potražnje, gospodarstva su stala. Više od tri milijarde ljudi gravitira, puno više nego li inače, svojim domovima te nema potrebu za tolikom količinom energenata. Potrošači za vrijeme niskih cijena pune spremnike, ali ih ne koriste, jer nemaju gdje.

Istodobno, po prvi puta imamo i krizu ponude, jer u cjenovnom rati Rusije i Saudijske Arabije za primarnu poziciju na tržištu, nakon propasti dogovora o smanjenju proizvodnje, jer stari dogovor ističe danas, nastaje hiperprodukcija i zasićenost zalihama nafte.

Doduše, iako je ova situacija najviše trebala štetiti nekonvencionalnoj proizvodnji iz SAD-a, koju prema današnjoj vijesti Guardiana, američki predsjednik Donald Trump želi zaštititi smanjenjem obima sankcija ruskim tvrtkama. Nada se kako će to dodatno odobrovoljiti Rusiju kako bi sjela za stol s predvodnicama OPEC-a, za što postoje signali od prošloga tjedna iz ruskog stabilizacijskog fonda.

Također, prerada nafte pala je u velikim postocima, a u najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte Kini, za više od 40 posto.  Sve će se to početi oporavljati kada stane jenjavati koronakriza, smatraju analitičari nizozemskog Think Thanka ING Snap.

Prosječna cijena goriva na današnji dan se kreće oko 8 kuna. Analizirajući neke prošle naftne krize i politiku trošarina na gorivo u većini europskih zemalja, pa tako i Hrvatskoj ne valja očekivati daljnji značajniji pad cijena goriva.

Kompanije, naime, ako se država u krizno vrijeme ne odrekne dijela svoga ugriza ili uvede plivajuće trošarine, nemaju prostora za daljnje smanjenje cijena.

Ako znamo kako država u cijeni goriva sudjeluje s više od 60 posto cijene, a kako je marža kompanije oko 10 posto cijene goriva te kako trošak kupovine artikla, prerade i prijevoza stoji 30 posto. Upravo unutar tih 30 posto proctor je za smanjenje cijene, a to je, usuglasit ćemo se, zapravo neznatno.

Loptica je, dakle, ipak na strani državnih apetita. No, valja imati na umu i to kako se trošarinama financira hrvatska cestovna infrastruktura, koja je bez toga potpuno neodrživa te preskupa za uporabu velikom dijelu hrvatskih, ali i europskih korisnika.

You may also like

0 comments