Javnim novcem pomoći siromašnima u inflaciji

Njemačko rješenje

S obzirom da inflacija u Njemačkoj ne slabi te se i dalje drži oko najviših razina u posljednja tri desetljeća, vlada u Berlinu razmišlja o uvođenju pomoći za siromašnija kućanstva kako bi im olakšala breme poskupljenja, posebice energenata.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena objavljenom krajem prošloga tjedna, stopa inflacije u najvećem europskom gospodarstvu na godišnjoj se razini spustila u prosincu na 5,7 posto, sa 6 posto u studenom, prenosi Financial Times. To je najviša razina inflacije u Njemačkoj od 1993. godine.

Nakon studenog, ovo je već drugi slučaj od ujedinjenja da je mjesečna stopa inflacije iznad 5 posto. Najveći generator rasta cijena je energija. Naime, cijene energenata povećane su na godišnjoj razini za 18,3 posto.

To je ponukalo vladu na razmatranje pružanja financijske pomoći siromašnijim kućanstvima kako bi lakše prebrodile zimu i povećane troškove za grijanje, izjavio je ministar financija Christian Lindner.

“Moramo nešto učiniti. Obećajem da ćemo svim sredstvima koje stoje na raspolaganju pružiti podršku temeljenu na solidarnosti za građane koji su posebno pogođeni”, kazao je Lindner na sastanku svoje liberalne stranke FDP u Stuttgartu.

Nakon energenata najviše su porasle cijene hrane, za 6 posto dok su troškovi stanovanja veći za 1,4 posto. U cijeloj 2021. stopa inflacije iznosila je 3,1 posto, pokazuju preliminirani podaci saveznog statističkog ureda Destatis.

Podsjetimo, tijekom 2020. inflacija je bila relativno niska, tek 0,5 posto. Rastuća spirala cijena u Njemačkoj je posebno osjetljiva tema, zbog gorkih iskustava hiperinflacije 1920-ih godina. Tamošnji ekonomisti nisu složni oko pitanja kako će se inflacija kretati tijekom ove godine. Naime, dio njih očekuje da će visoke cijene energenata ostati glavni pokretač ukupnog trenda poskupljenja.

“Oštar rast cijena prirodnog plina vjerojatno se neće preliti na potrošače do početka 2022. zbog postojanja dugoročnih ugovora s dobavljačima plina”, smatraju analitičari Leibniz instituta za ekonomska istraživanja, prenosi novinska agencija dpa.

Ekonomist ING banke Carsten Brzeski smatra kako je malo vjerojatno da će inflacija u Njemačkoj tako skoro oslabjeti. Naime, od 92 najvećih komponenti potrošačke košarice, gotovo polovica je u prosincu zabilježila povećanje cijena od najmanje 4 posto.

Usporedbe radi, prije godinu dana to se dogodilo kod svega 10 posto komponenti. “Druga struja mišljenja” pak smatra da će pandemijsko smanjenje poreza na dodanu vrijednost ublažiti rast inflacije. Naime, već bi podaci za siječanj trebali pokazati ublažavanje rasta za jedan postotni bod.

“S obzirom da bi dobar dio posebnih faktora i neravnoteža između ponude i potražnje trebao oslabiti tijekom 2022., očekujemo da će stopa inflacije pasti malo ispod dva posto do kraja ove godine”, izjavio je za Financial Times Jörg Zeuner, glavni ekonomist Union Investmenta.

No, dok se to ne dogodi, trenutna situacija nije nimalo blistava. Cijene plina prošloga su tjedna na europskom tržištu opet snažno skočile uslijed usporavanja isporuka iz Rusije, a poremećaji u dobavnim lancima i dalje uzrokuju kašnjenja isporuka te veće troškove industriji.

To je veliki problem njemačkom gospodarstvu s obzirom da su knjige narudžbi tamošnje industrije prepune. U studenom je rast industrijskih narudžbi čak nadmašio i očekivanja ekonomista, porastavši za 3,7 posto.

Time je ta stavka – zahvaljujući višoj potražnji inozemnih kupaca – opet zabilježila rast nakon pada u prethodnom mjesecu. Pritisak na cijene dolazi i od tržišta rada koje bilježi rastući nedostatak radne snage što dovodi do rasta plaća.

Taj je trend dodatno potaknula i nova vlada kancelara Olafa Scholza obećavši povećanje minimalne satnice za 25 posto, na 12 eura.

Njemački zavod za zapošljavanje objavio je prije nekoliko dana da je broj oglašenih radnih mjesta lani porastao za 213.000, dosegnuvši 794.000. K tome, portal za zapošljavanje Indeed tvrdi kako je broj oglasa za posao na toj stranici porastao za 50 posto u odnosu na predpandemijske razine.

Njemačka središnja banka nedavno je podigla svoje prognoze ovogodišnje inflacije sa 1,8 na 3,6 posto, piše Poslovni dnevnik.

You may also like