Jačanje privatnog sektora u hrvatskom zdravstvu jedan je od ciljeva zdravstvene reforme, kako bi privatnici preuzeli što više zahvata i dijagnostike koju ne može odraditi javni sektor, čime bi se potreba za slanjem na liječenje u inozemstvo svela na minimum, istaknula je u utorak ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec.
HZZO je ove godine za 250 milijuna kuna povećao sredstva za izvanbolničku zdravstvenu zaštitu, a dio tog novca otišao je i na ugovaranje usluga u privatnom sektoru, rekla je Prenđa Trupec novinarima uoči jednodnevnog kongresa “Budućnost zdravstvene industrije”, koji je u organizaciji Poslovnog dnevnika bio posvećen reformi hrvatskog zdravstvenog sustava, jačanju privatnog sektora i promociji novih tehnologija u zdravstvu.
Potrebne su zakonske izmjene kako bi pacijente, koje se sada šalje u inozemstvo, mogli preuzeti privatnici u Hrvatskoj, rekao je ministar zdravlja Siniša Varga nazvavši “političkim floskulama” prozivke da je predloženim zakonskim izmjenama pokušavao privatizirati javni solidarni zdravstveni sustav.
Cilj nam je balansirano zdravstvo, održivi javni zdravstveni sustav i mogućnost da, bez slanja u inozemstvo, u Hrvatskoj liječimo sve bolesti, istaknuo je Varga. Podsjetio je kako je kroz dosadašnje reformske mjere smanjen pritisak na bolnice i liste čekanja. “Očekujemo da ćemo iz fondova EU-a povući oko 300 milijuna kuna za opremu, izgradnju novih bolnica i jačanje statusa liječnika. Njihov rad stimuliramo i kroz konkretne programe, od Programa plus do Dana otvorenih vrata, a radimo i na povoljnim stambenim kreditima za liječnike i medicinske sestre”, kaže Varga, koji očekuje da će tako postavljeni sustav biti samoodrživ do kraja 2017. godine, bez povećanja participacije.
Na kongresu je istaknuta potreba jačanja uloge i udjela privatnog zdravstvenog osiguranja, koje bi hrvatskom zdravstvenom sustavu donijelo više novca, smanjilo liste čekanja i zadržalo medicinske kadrove koji s otvaranjem tržišta rada sve češće odlaze na rad u bogatije zemlje EU-a.
U uvodnom predavanju Dragan Primorac, predsjednik upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina i poznati hrvatski i svjetski genetičar i forenzičar, istaknuo je veliku ulogu regenerativne medicine koja je jedan od najvećih izazova suvremene medicine i liječenja, jer će značajno izmijeniti način liječenja, ali i strukturu troškova liječenja.
Primjere Njemačke i Austrije iznijeli su Ulf Fink, bivši zastupnik u njemačkom parlamentu, te Michael Inkthaler, član uprave Merkur osiguranja. Ustvrdili su kako u Njemačkoj i Austriji privatni i javni sektor usko surađuju, privatni sektor donosi više novca javnom, a u potpunosti su otklonjene bojazni da će privatni sektor raditi samo zbog profita. Fink je pritom hrvatski sustav ocijenio iznimno kvalitetnim, pogotovo s obzirom na količinu novca kojim raspolaže, što je i desetak puta manje od, primjerice, SAD-a.
