Jača se europska obrambena politika

Dvadeset i tri zemlje članice Europske unije, među njima i Hrvatska, potpisale su u ponedjeljak u Bruxellesu dokument o namjeri jačanja obrambene suradnje, što je povijesni dan za europsku obranu.
U ime Hrvatske zajedničko pismo o namjeri pokretanja Stalne struktuirane suradnje (PESCO) potpisali su ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić i ministar obrane Damir Krstičević. “Ovo je veliki dan za Europu, za jačanje njezinih obrambenih sposobnosti. Hrvatska je odlučila dati doprinos Stalnoj strukturiranoj suradnji, što je u funkciji naših nacionalnih interesa.

Kroz sudjelovanje u PESCO-u nama se daje mogućnost za još jače i angažiranije uključivanje hrvatske obrambene industrije, malih i srednjih poduzeća u projekte opremanja, razvoja i modernizacije”, rekao je ministar obrane Damir Krstičević.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane dodao je da je Hrvatska već pripremila nekoliko projekata koji su u funkciji jačanja obrambenih sposobnosti EU-a i jačanja sposobnosti Hrvatske vojske. “Ti se projekti odnose na kibernetičku obranu, zatim tu su projekti u funkciji obavještajnog djelovanja, projekt korištenja bespilotnih letjelica, razni logistički projekti te projekti koji se odnose na medicinsko zbrinjavanje i projekt pomorskog nadzora”, rekao je Krstičević.

Kao dobar primjer koristi koje Hrvatska ima uključivanjem u PESCO Krstičević je naveo da je prije mjesec dana hrvatska tvrtka Utilis uz pomoć MORH-a dobila iz europskih strukturnih fondova 600 tisuća eura za projekt simulatora za kibernetički sukob. “To je jedan dobar primjer i sada želimo da ih bude što više”, rekao je Krstičević.

PESCO je oblik suradnje predviđen Ugovorom o Europskoj uniji koji zainteresiranim državama članicama Europske unije omogućuje jačanje obrambene suradnje i obavljanje najzahtjevnijih misija, od sprečavanja sukoba do zadaća borbenih snaga. PESCO predstavlja okvir koji je svojevrsni odgovor Europske unije na novo sigurnosno okruženje, a u koji se nastoji uključiti što veći broj država članica Europske unije. Cilj tog oblika suradnje je jačanje europskih obrambenih sposobnosti, kroz niz zajedničkih aktivnosti i projekata koji potiču ulaganje u istraživanje te razvoj ključnih sposobnosti koje još nedostaju Uniji.

PESCO-u, koji će predstavljati temelj za europsku obrambenu uniju, nije pristupilo pet od 28 zemalja članica – Malta, Portugal, Irska, Danska i Velika Britanija. Prve tri zemlje još razmatraju hoće li sudjelovati, dok Danska ima izuzeće od sudjelovanja u obrambenoj suradnji jednako kao i Velika Britanija, koja ionako napušta EU. “Ovo je povijesni dan i početak zajedničkog rada 23 zemlje članice koje su obvezale da će raditi na jačanju sposobnosti i na operativnom djelovanju”, rekla je visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu poltiku Federica Mogherini.

U Europskoj uniji ističu da je PESCO kompatibilan i komplementaran s NATO-om, ali se u tome vidi i signal da je Europa spremna preuzeti odgovornost za vlastitu obranu ne oslanjajući se samo na NATO.

Dogovoreno europsko jačanje vladavine prava

Hrvatska i SAD održavaju vrlo snažne odnose na području sigurnost te osim suradnje na vojnom području ništa manje ne surađuju i na području vladavine prava i provedbe zakona, kazala je u ponedjeljak američka veleposlanica na odlasku Julieta Valls Noyes nakon sastanka s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem, poručivši da tu suradnju valja dodatno “produbiti i osnažiti”.

Valls Noyes provodi zadnji tjedan u Hrvatskoj kao veleposlanica SAD-a te se oprašta s ministrima i ministarstvima koja su “vrlo važna” za Sjedinjene Države.

“Imamo vrlo snažne odnose na području sigurnosti s Hrvatskom koja je naš strateški partner, naš partner u NATO savezu. Puno toga radimo zajedno na vojnom području, no manje je poznato da imamo iznimno snažnu suradnju na području provedbe zakona i vladavine prava”, kazala je veposlanica.

Podsjetila je da američka strana surađuje s hrvatskim ministarstvom pravosuđa, uspostavljena je suradnja s FBI-om, provodi se zajednička obuka te veliki broj aktivnosti povezanih s borbom protiv terorizma i kibernetičke sigurnosti, a u Zagrebu se nalazi i regionalni ataše američke Agencije za suzbijanje droge (DEA).

“Surađujemo i na velikom broju ostalih pitanja i specifičnih istraga”, kazala je Valls Noyes.

Zagrebački ured DEA-e je službeno otvoren 4. rujna 2016. godine i jedan je od petnaest ureda DEA-e u Europi.

Valls Noyes je kazala da je s Božinovićem razgovarala o tome kako dodatno produbiti i osnažiti suradnju između dvije zemlje, još više poboljšati suradnju koju već imamo na području sigurnosti i vojnom području, ali i energetike, poput LNG terminala te ostalih ključnih područja od interesa za Hrvatsku i SAD.

Božinović je kazao da je u odnosima dviju strana “jasna intencija američke i hrvatske strane da ove strateške odnose koje imamo ne samo održavamo već i unaprijeđujemo u svim područjima naše suradnje”.

Što se tiče MUP-a, dodao je Božinović, ovo je drugi sastanak u kratko vrijeme unutar koje su dvije strane uspjele stvoriti okvir konkretnih aktivnosti na kojima će raditi u vremenu koje dolazi.

“Drago mi je da su naši američki partneri prepoznali našu namjeru da izgrađujemo i unaprijeđujemo kapacitete ministarstva unutarnjih poslova, prije svega na području borbe protiv terorizma te kibernetičke sigurnosti gdje SAD ima velike mogućnosti i dobru volju s nama podijeliti svoja znanja, vještine i iskustvo”, rekao je Božinović.

Prema njegovim riječima, MUP intenzivno radi na tome da se međunarodna suradnja podigne na puno višu razinu nego što je sada, ali ne samo unutar EU-a.

“Okvir EU-a nije dostatan da bi se bilo koja država borila protiv suvremenih sigurnosnih izazova. Nama treba i šira suradnja, a pogotovo smo zadovoljni što na toj široj suradnji možemo raditi s onim državama koje su naši strateški partneri, poput SAD-a”, istaknuo je ministar.

Božinović je potvrdio da se na sastanku razgovaralo o suradnji na preventivnom i proaktivnoom djelovanju policije te podsjetio da je u MUP-u organizirana velika međunarodna-znanstvena konferencija “Big Data” – Veliki skupovi podataka u provedbi zakona: od reaktivnog do proaktivnog.

Radi se, pojasnio je, o specifičnoj ulozi policije koja će se, koristeći moderne tehnologije, jače angažirati u otkrivanju one tame strane kriminala i postupno sve više prelaziti iz reaktivnog u proaktivno djelovanje.

To znači da se ne čeka prijava kaznenog djela ili nekog događaja nego se analitičkim metodama predviđa i prevenira kriminalitet i potencijalno opasna društvena ponašanja te se u ranoj fazi detektiraju terorističke prijetnje.

“Tu naši američki partneri imaju daleko najveća iskustva”, kazao je Božinović i najavio da će Hrvatska i SAD nastaviti zajedno raditi na edukaciji ljudi i na razmjeni najboljih praksi u suočavanju s novim izazovima.

You may also like

0 comments